BiH treba medije kojima smije vjerovati

Direktor Federalne novinske agencije (FENA) Elmir Huremović otvorio je danas konferenciju "Medijske inovacije i trendovi - Sloboda medija i oblikovanje budućnosti medija" koju je u Sarajevu organizirala Federalna novinska agencija (FENA) naglasivši da je Fena medij koji vrlo ozbiljno shvata svoju društvenu ulogu u Bosni i Hercegovini.

- Ne samo deklarativno, već svakodnevno, iz sata u sat, dosljedno primjenjujemo postulate nepristrasnog i tačnog izvještavanja. Ovo govorim s osjećajem ponosa i velikog zadovoljstva, posebno jer se obraćam vama učesnicima, iskusnim i predanim medijskim radnicima i predstavnicima akademske zajednice. Naša društvena odgovornost se ogleda i u namjeri da organiziramo događaj kao što je ovaj - poručio je Huremović.

Istaknuo je da je namjera konferencije otvoriti raspravu o važnim pitanjima poput onog da Bosna i Hercegovina kao relativno mlado demokratsko društvo treba medije kojima smije vjerovati, treba znati kako se oduprijeti propagandi i prepoznati dezinformacije.

Konferencija predstavlja priliku, kaže Huremović, da se razmjene iskustva i redefinira način na koji se konzumiraju, proizvode objavljuju sadržaje u općem društvenom interesu društva, a sloboda izražavanja kao temeljno ljudsko pravo je istinski dragulj demokratskog društva, ali to pravo se ne smije nikada poistovjetiti s govorom mržnje i propagandom.

- Regulacija granice između slobode izražavanja i govora mržnje je izazov i za državu, za medije i za društvo u cjelini. Agresija Rusije na Ukrajinu i agresija koju smo u Bosni i Hercegovini preživjeli devedesetih godina nam daju obilje dokaza kako se mediji mogu zloupotrijebiti i upotrijebiti za ostvarenje zločinačkih namjera - naveo je Huremović.

Pitanje zaštite autorskih prava je također od izuzetnog značaja za cjelokupnu medijsku u branšu, globalno, ali i u Bosni i Hercegovini te je izuzetno važno zbog finansijske održivosti kreatora vijesti i medijskih sadržaja i pitanje je s kojim se suočava cijeli svijet.

Huremović podsjeća da Evropska unija pokušava legislativom spriječiti neautoriziranu redistribuciju vijesti, naročito kada su u pitanju megakorporacije kao što su Meta, Google, Twitter, a kako se u Bosni i Hercegovini nositi s tim izazovima razgovarat će se na drugom panelu konferencije.

- Svijet u kojem danas živimo nije isti kao prije pet ili više godina. Tehnološki izumi i inovacije se interaktivno odnose na ponašanje cjelokupnog društva. Više nije jasno da li tehnologija mijenja ljude i njihove navike ili su ljudi prihvatili tehnološke inovacije zbog svojih novih potreba - kazao je Huremović.

Naime, ova nova, digitalna era, donijela je ogromne mogućnosti za napredak medija, ali u isto vrijeme i još veću odgovornost jer izvještavanje više nije privilegija samo novinarske zajednice i medijskih kuća zato je važno znati kako uočiti razliku između informacije i dezinformacije.

- Svaki pojedinac, u svakom trenutku može kreirati sadržaj i uz malo vještine učiniti ga dostupnim cijelome svijetu. Vjerodostojnost informacija se do skoro mjerila ilustracijom kao dokazom, javljanjem uživo. No, ako pomoću dostupnih alata obradimo sliku i učinimo je „kao stvarnom“ o kojih onda hiljadu riječi govorimo, ako znamo poslovicu da slika govori više od hiljadu riječi - ističe Huremović.

Deep fake video zapisi zatrpavaju društvene platforme i factcheckeri imaju pune ruka posla, ali Huremović kaže da se postavlja pitanje da li je razotkrivanje lažnih sadržaja dovoljno intenzivno i efikasno i koliko zaista svojim reaktivnim djelovanjem može poboljšati stanje.

On smatra da je svijet danas na važnoj raskrsnici te da se svjedoči mijenjaju navika čitaoca, slušaoca i gledaoca, posebno mladih osoba, a predmeti njihovog interesa su često zabrinjavajući zbog toga budućnost medija ne leži samo u rukama novinara, medija i kreatora sadržaja, već i u kolektivnoj sposobnosti da se prilagodi, inovira i iskoristi potencijal novih platformi.

- Na nama je da osiguramo da mediji ostanu snaga dobra, promovirajući istinu, transparentnost i inkluzivnost. Posebno značajno je osigurati transparentnost vlasništva nad medijima i transparentnost finansiranja. U oblikovanju budućnosti medija, moramo se suočiti s nekim ključnim izazovima koji stoje pred nama - smatra Huremović.

Prvo i najvažnije je, kaže, istaknuti temeljne vrijednosti novinarstva u svijetu u kojem su dezinformacije i manipulacije široko rasprostranjene, te je potrebno ojačati posvećenost istini. Novinari su oduvijek bili čuvari demokratije, i imperativno je da se podrži i zaštiti njihova uloga u društvu, ali istovremeno i da se insistira na poštovanju medijske i novinarske etike.

Također, potrebno je prihvatiti snagu tehnologije kao katalizatora promjene jer vještačka inteligencija, blockchain, virtualna i proširena stvarnost - su već tu i primjenjuju se, ali pametnim korištenjem ovih alata, moguće je značajno poboljšati rad.

No ni jednog trenutka se ne smiju zanemariti zamke koje nova tehnologija nosi kao što su zloupotreba privatnih podataka, zloupotrebe vještačke inteligencije, pristranosti algoritama socijalnih platformi i slično.

Huremović napominje da će stoga saradnja i partnerstva biti ključni za uspjeh u oblikovanju budućnosti medija te ističe da je važno poticati interdisciplinarni dijalog, stvarati saveze između medijskih organizacija, tehnoloških kompanija, zakonodavaca i civilnog društva, te stvoriti ekosistem inovacija baziran na kolektivnoj mudrosti i zajedničkim vrijednostima.

- Potrebno je osnažiti društvo da postane aktivni učesnik u ovoj brzoj evoluciji medijskog pejzaža. Posebno kroz obrazovni sistem u kojeg trebamo integrirati digitalnu pismenost, kritičko razmišljanje i medijske vještine. Također trebamo alate za raspoznavanje pouzdanih izvora dostupnijim kako bi se jednostavnije snalazili u džungli informacija i dezinformacija, tačnih i pristranih vijesti - podvukao je.

Na kraju obraćanja je naglasio da je ova konferencija ne treba biti samo jednokratni događaj, nego početak dugoročnog procesa te je izrazio nadu da ćete se danas uspostaviti novi kontakti, inspirirati i motivirati svi zajednički za daljnji rad, te pružiti podršku jedni drugima u ostvarivanju zajedničkog cilja, a to je izgradnja snažne, etične i inovativne medijske scene u Bosni i Hercegovini.

Macdonald: Medijske slobode su od centralnog značaja za UN, ne samo u BiH nego širom svijeta 

Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini Ingrid Macdonald danas je konferenciji "Medijske inovacije i trendovi - Sloboda medija i oblikovanje budućnosti medija" koju u Sarajevu organizira Federalna novinska agencija (FENA) naglasila da su medijske slobode tema koja je od centralnog značaja za Ujedinjene nacije ne samo u BiH nego širom svijeta.

- To je nešto na čemu raidmo i podržavamo, ne samo kao predstavnici generalnog sekretara UN u BiH nego i UNESCO, Ured visokog komesara za ljudska prava i druge – kazala je Macdonald koja je bila uvodničarka prvog panela na Konferenciji "Medijske slobode".

Zabrinut za situaciju u kojoj se nalaze mediji i novinari na globalnom nivou, navela je ona, UN je uspostavio sveobuhvatan plan djelovanja o sigurnosti novinara i ukidanje nekažnjivosti protiv njih.

- Ne govorimo ovdje smao o fizičkim napadima, nego i online, ekonomskim i pravnim napadima. Postoji puno načina da se novinari napadaju i da im se prijeti – rekla je Macdonald.

U nedavnim izjavama tokom Dana slobode medija, podsjetila je, generalni sekretar UN-a istakao je potrebu da se adresiraju napadi na novinare i naglasio ja značaj zaustavljanja napada na one koji govore istinu.

- Nažalost, ne primjećujemo da se situacija na globalnom nivou poboljšava. Novinari i istina su i dalje i u sve većoj mjeri žrtve – rekla je i dodala je.

Kao primjer, navela je kampanju pandemije Covid-19, gdje postoji velika zabrinutost kako se činjenice pogrešno tumače, koriste i zloupotrebljavaju.

- Ovdje se to često vidi na političkoj strani ali i u drugim oblastima, kao što su na primjer, klimatske promjene. Ne samo da se novinari napadaju nego i naučnici, doktori, tehničari i drugi. To izaziva veliku zabrinutost UN-a – kazala je Macdonald.

Govoreći o BiH, rekla je da najnovija dešavanja na političkoj sceni, posebno predložena kriminalizacija uvrede i klevete, izazivaju zabrinutost, te da bi se to moglo iskoristiti da se uguše kritički glasovi u medijima i među novinarima.

Dodala je da komentari posebnih izvjestilaca iz UN-a, na slobodu mišljenja, izražavanja, slobodu mirnog okupljanja i udruživanja, posebno kriminalizacija uvrede - definitivni su i izričiti u smislu demokratskih standarda i jako je važna sloboda izražavanja, te je potrebno ostvariti taj balans.

- Važno je da nadležni povuku nacrt amandmana i kriminalizaciji klevete i uvrede jer oni jesu u suprotnosti sa standardima – naglasila je Macdonald.

Ured UN-a u BiH, rekla je, objavljuje sveobuhvatan izvještaj o sigurnosti novinara, i to kontinuirano radi kako bi ukazali na važnost teme.

- Mnogi će reći da postoji veliki broj izazova s kojima se novinari suočavaju u obavljanju svog posla. Ne samo da postoje politički pritisci na medije koji su primjetni, nego i ekonomski pritisci, verbalni napadi, prijetnje, online i pravosudno maltretiranje i ograničavanje prava na pristup informacijama – naglasila je.

S obzirom da je radila na Novom Zelandu, primijetila je da je jedna od najvažnijih stvari bila mogućnost građana da imaju pristup informacijama i „to je dio zdravog demokratskog društva koje je od temeljnog značaja“.

- Često korištenje tužbi za klevetu je način da se ućutkaju novinari, zajedno sa povećanjem prijetnji koje su usmjerene prema ženema, novinarkama. Kad se radi o tužbama, one nisu usmjerene samo protiv medija i novinara, nego i prema aktivistima koji rade u zaštiti okoliša, NVO, a neki su ljudi morali čak staviti kuću pod hipoteku da bi platili advokatske troškove, i to obeshrabruje ljude da govore istinu – navela je Macdonald.

Stoga, kako je rekla, Izvještaj nudi nekoliko preporuka da se unaprijedi sigurnost novinara, medija i okruženja, da se udruže napori udruženja civilnog društva, novinarska udruženja i ključne institucije za ljudska prava, Ombudsmeni.

- Od krucijalnog je značaja da se održavaju događaji poput ovog koji će okupiti sve aktere, da daju svoje viđenja i ponude rješenja do kojih će doći. Jer takva rješenja pomoći će institucijama poput UN-a da se rukovode vašim preporukama. Onim što smatrate da će vama biti dobro, istovremeno ćete osigurati da šira zajednica ima takve preporuke – naglasila je Macdonald.

UN u BiH, poručila je, u potpunosti je posvećen pružanju podrške i olakšavanju vašeg rada, osiguranje bolje zaštite novinara u povoljnijem pokruženju za medije.

federalna.ba/Fena