BiH svrstava na vrh liste država s najvećim brojem stranaka po broju stanovnika u Evropi

Danas je istekao rok za predaju kompenzacijskih listi Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine za Opće izbore koji su zakazani za 2. oktobar ove godine. U narednim danima bi trebalo biti poznato koga su to stranke osigurale za ulazak u Parlamentarnu skupštinu BiH. Ono što se do sada zna je to da ove godine rekordan broj stranaka učestvuje na Općim izborima, te je po tome Bosna i Hercegovina apsolutni rekorder u Evropi.

Jedna politička stranka na svakih 30.000 stanovnika u Bosni i Hercegovini, statistika je koja BiH svrstava na vrh liste država s najvećim brojem stranaka po broju stanovnika u Evropi. Analitičari smatraju da se ovdje ne radi o odrazu demokratije i političkog pluralizma, nego o tome da je politika postala najpoželjnije i najplaćenije zanimanje u Bosni i Hercegovini. Zbog toga i ne čudi što je rekordno učešće političkih subjekata na predstojećim Općim izborima u odnosu na 128 ovjerenih na izborima prije četiri godine.

"Mi smo ovjerili 90 političkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata, 38 koalicija. Za protekli izborni period, 2014–2018,  imamo 22 stranke više i 2 koalicije", kaže Suad Arnautović, predsjednik CIK-a.

Velika moć i izborni plijen od 4.000 pozicija i prodaja biračkih odbora su glavni razlozi osnivanja velikog broja političkih subjekata u Bosni i Hercegovini, od čega je priličan broj takozvanih fantomskih stranaka, ocjenjuje Dario Jovanović iz Koalicije Pod lupom.

"200.000 pozicija u javnom sektoru za koje također znamo da se po političkoj liniji distribuiraju, 13 milijardi javnog novca zbir je svih budžeta kojima imaju priliku da djelimično upravljaju, ukoliko dobiju dio kolača u vlasti", zaključuje Dario.

 Iz ugla analitačara motiv osnivanja velikog broja političkih subjekata u BiH jeste trgovina biračkim odborima i njihovo osnivanje nema nikavu vezu s učestvovanjem u demokratskom izbornom procesu.

"Iz kvantiteta ne može izaći kvalitet, tako da postoji druga pozadina. Najčešće je to kupovina biračkih odbora koja se iz izbornog ciklusa do izbornog ciklus stalno ponavlja, čak se više i ne krije koliko je apsurdno, čak se spominje i pozivanje na legitimitet", kaže politički analitičar Darko Bubonjić.

Zašto Bosna i Hercegovina ima toliko političkih stranaka, politički analitičar Velizar Antić ne vidi u političkom pluralizmu, nego podjeli izbornog plijena.

„Cilj njihovog osnivanja je manipulacija u izbornom procesu da bi dobili što više mjesta u biračkim odborima i onda takve partije, fiktivne, prodaju mjesta drugim političkim partijama koje mogu da plate. Veliki broj političkih partija je ogroman prostor za manipulaciju“, zaključuje Antić.

Najveći problem velikog broja stranaka je nedostatak odgovornosti i uski lični interesi, smatraju građani:

„Dovoljno nam je u Bosni i Hercegovini deset stranaka, ali da rade svoj posao.“

 „Ne treba nam nijedna. Da je sreće ne bismo imali nijedne.“

Eto dvadeset, da budu iskorištene kako treba“, zaključuju građani.

 U Bosni i Hercegovini ne postoje jedinstveni kriteriji za osnivanje političkih stranaka. U Republici Srpskoj potrebno je prikupiti 500 potpisa, a u Federaciji samo 50. Ali zato su kriteriji za finansiranje stranaka jasni. Preko 20 miliona maraka izdvaja se godišnje iz budžeta svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini za finansiranje političkih stranaka, ali kako ovaj novac građana troše partije nije poznato, niti je Zakonom o finansiranju političkih stranaka propisano da taj podatak mora biti objavljen.