BiH, Srbija i Hrvatska - saradnja ili novi politički planovi

Prilog Jasenke Tica Isović

Na marginama mostarskog sajma bilo je riječi i o unapređenju konkretne saradnje između Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije kroz projekte, trgovinsku razmjenu pa i Otvoreni Balkan. Hoće li i ovoga puta zaista biti konkretnih rješenja ili će kao i do sad, sve ostati na političkom planu teško je reći. Međutim, svi uvjeravaju da je konstruktivnija saradnja prioritet u predstojećem periodu.

Bosna i Hercegovina je dobila novu vlast i međunarodna zajednica traži reforme. No, nije sve isključivo na nama, jer se kao jedan od osnovih uslova za reforme postavlja međudržavna regionalna saradnja. To se moglo zaključiti i jučer nakon sastanka premijerke Srbije Ane Brnabić i premijera Hrvatske Andreja Plenkovića. Sudeći po izjavama, uprkos teškom bremenu prošlosti koji opterećuje odnose Srbije i Hrvatske, na čemu će se morati raditi, u fokus se ipak trebaju staviti konkretne stvari i projekti. Premijerka Srbije Ane Brnabić:

"Ja sam danas imala izuzetno konstruktivne razgovore sa premijerom Plenkovićem, razgovarali smo o projektima kao što su ponovna uspostava željezničkog prometa između Beograda, Zagreba i Ljubljane, ali smo se dotaknuli svih otvorenih pitanja koliko god teška i emotivna bila i kako da ih krenemo rješavati.”

Bosna i Hercegovina u cijeloj priči o poboljšanju međudržavnih regionalni odnosa kroz realizaciju nekih projekata ima izuzetno važnu ulogu. I nas u dobroj mjeri opterećuju neriješena pitanja sa Srbijom i Hrvatskom, ali po istom pravilu morat ćemo uraditi i nešto konkretno. No kada je riječ o BiH to kao i uvijek podrazumijeva da ćemo se prvo morati dogovoriti unutar svojih političkih okvira. Premijer Hrvatske Andrej Plenković je kazao da je BiH od decembra prošle godine kada je postala država kandidatkinja za članstvo u EU stekla prednost i da je to dobra poruka za našu zemlju. Zbog realizacije zacrtanih projekata i obaveza ključno je bilo i okončanje procesa uspostave vlasti zaključno sa Vladom Federacije BiH- kazao je Plenković, također pomenuvši energetske projekte:

“Hrvatska je odlučna da pomogne BiH u energetskon pogledu i stoga u kontekstu ove energetske krize gdje smo svi zajedno suočeni sa potrebom diverzifikacije opskrbnih pravaca, osiguravanja sigurnosti kada je riječ o energentima. Želimo ponuditi i BiH dodatnu stratešku vrijednost koju je Hrvatska osigurala izgradnjom terminala za prirodni plin na otoku Krku čije ćemo kapacitete dodatnom invecesticijom sa 2,8 milijardi kubika plina podići na 6,1 milijardu kubika i u dogovru sa Plinakrom i u partnertsvu sa akterima u BiH želimo investirati u tu Južnu interkonekciju …plin iz Hrvatske.”

Premijerka Srbije i predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borajana Krišto na tom su tragu danas i razgovarale na marginama mostarskog sajma. Akcenat je posebno stavljen na regionalnu trgovinsku saradnju, zajednički rad na ekonomskim potencijalima i infrastrukturalnoj povezanosti sa ciljem daljeg razvora.

Srbijanska premijerka je navela tri razloga važnosti saradnje dvije zemlje, Srbije i Bosne i Hercegovine:

 “Pod jedan, u posljednjih 10 godina udvostručena je bilaterna razmjena BiH i Srbije. Dakle, uspjeli samo da podignemo razmjenu za dva. Dalje, kada pogledate iz ugla Srbije koliko nam je važno tržište BiH možete da vidite da je BiH naš drugi izvozni partner. Prvi je Njemačka, druga je BiH. Također, Srbija je BiH treći izvozni partner. Prva je Njemačka, druga Hrvatska, a treća Srbija.”

Šta će od projekata zaista biti realizirano, a šta će zarobiti ralje politike teško je reći. No, ono što je sigurno da kada je riječ o Bosni i Hercegovini jeste da će Međunarodna zajednica pomno pratiti aktivnosti na ispunjavanju odavno zacratnih uslova za članstvo u EU.