Bh. privredni potencijal nije zanemariv, ali mu je potrebna podrška

videoprilog Gordane Antonić (Dnevnik 2)

Promocija uspješnosti bh. privrede je dodjela priznanja najuspješnijim u okviru projekta 100 najvećih u Bosni i Hercegovini. Organizatori su Poslovne novine iz Sarajeva. U fokusu je Zelena revolucija bazirana na energiji iz obnovljivih izvora. Od 38.000 svih registrovanih kompanija u zemlji, njih 700 čine polovinu ukupnih prihoda u Bosni i Hercegovini i zapošljavaju 150.000 radnika. Država posjeduje privredne kapacitete koji bez podrške vlasti neće biti adekvatno iskorišteni. 

U Usori odlične poslovne rezultate postiže kompanija koja proizvodi mašine i sklopove za mašine. Oko 160 zaposlenih proizvode po narudžbi, pretežno za kupce u Njemačkoj.

“Ako želite neku mašinu, recimo, za obradu stakla ili staklenih površina, date nam nacrt i mi je napravimo i mi to radimo suštinski. Ovdje nemamo neke konkurencije u smislu da se borimo na tržištu za istog kupca, više nam je konkurencija u Češkoj, Poljskoj, Mađarskoj i tim zemljama”, priča Karolina Pranjić, generalna direktorica kompanije Imaco Systemtechnik.

Firma sa sjedištem u Njemačkoj od naredne godine svoju proizvodnju baziranu na obnovljenom crnom karbonu iz iskorištenih resursa pokreće i u Bosni i Hercegovini. Osim razvojnog centra iz pogona planirano je da godišnje bude proizvedeno 30.000 tona ovog materijala. A upravo je proizvodnja energije iz obnovljivih izvora ono čemu teži Evropa, što je i bh. zadatak na putu evropskih integracija. 

“Država smo koja jako puno električne energije izvozi, a 60 posto energije u BiH je zelena. Radimo da to još više unaprijedimo i poboljšamo. Sada je najveći fokus na tome i možemo se baš u tom pogledu jako razviti i biti jedan od lidera”, ističe Hanadi Džabić, generalna direktorica RBC Nanotehnologija u Vogošći.

U Kantonu Sarajevo nagrađene su brzorastuće kompanije. Mnoge od njih su proizvodne pogone locirale u poslovnim zonama na tri lokacije u kojima su kapaciteti već popunjeni. Zato je u planovima Vlade izgradnja još jedne.

“Ove godine budžet za razvoj male privrede je iznosio 8,8 miliona KM. Njegova uspješnost je oko 80 posto. Mandatski projekat Vlade KS-a jeste izgradnja poslovne zone u Doglodima, blizu 100 hektara”, navodi Zlatko Mijatović, ministar privrede KS-a (NiP).

Formula poslovnog uspjeha lokalnih zajednica je jasna. Osim uspostavljanja industrijskih zona bitan je još jedan faktor.

“Sama činjenica da su neke lokalne zajednice otvorene, da imaju smanjene procedure otvaranja preduzeća, ako ništa, imaju poseban nivo pažnje za ljude koji dolaze i to na neki način nekad bude dovoljno”, kaže Emil Kučković, direktor Poslovnih novina.

Bh. privredni potencijal nije zanemariv, ali bez adekvatne podrške vlasti našu poziciju zauzeće drugi koji budu imali više sluha za potrebe tržišta stavljajući u fokus nacionalne ekonomske interese.

federalna.ba

bh. privreda