Nova dinamika bh. diplomatije: Gosti na važnim adresama, konkretni rezultati
Obraćanja, sastanci, susreti sa svjetskim liderima. Upečatljivi govori u UN-u proteklih dana u fokus vraćaju neuređenu vanjsku politiku Bosne i Hercegovine. I dalje smo jedini bez zakonskog okvira u Evropi. Pa potezi i suglasje variraju od izbora do izbora. Nova vlast, nova pravila i dinamika u diplomatiji. U protekle dvije godine vanjska politika bilježi pozitivne promjene i rezultate.
Konferencije, sjednice, sastanci - radni i prijateljski. Od regiona, preko Evrope i svijeta, bh. diplomatija u ofanzivi. Nakon dužeg zatišja, bh. zvaničnici gosti su na važnim adresama, a domaćini evropskim i svjetskim. U radu na vanjskom imidžu Bosne i Hercegovine primjetne promjene. I jasne razlike između aktualne vlasti i prethodne Bisere Turković, koja je, tvrde poznavaoci prilika, imala sve predispozicije da bude odlična.
“Ona je bila katastrofalan ministar i poslije nje dolazi neko ko je, rugaju se, 'difovac' i ne razumije u mnogo šta. To je, ustvari, bila njegova prednost, a ne hendikep. Zato što se potrudio da u Ministarstvu vanjskih poslova napravi jedan sistem, puno dinamičniji, otvoreniji i puno bolji. Mogu da izrazim veliki broj kritika na račun gospodina Konakovića, ali hoću da kažem da se, ipak, osjeća neki mali polet, da se osjeća nešto što je drugačije”, ističe bivši diplomata Slobodan Šoja.
“Dr. Denis Bećirović i njegov kabinet su toliko aktivni, kako na Zapadu tako i na Istoku, bilateralno, multilateralno s konkretnim rezultatima, to se ne može porediti s periodom koji je bio prije toga. To vrijedi za Ministarstvo vanjskih poslova, način rada Ministarstva vanjskih poslova sada i prethodnice su dva različita pojma. To je jasno svakom laiku, a pogotovo onima koji poznaju tematiku, oni vide ogromne razlike”, kaže bivši diplomata Nedim Makarević.
Glas Bosne i Hercegovine ponovo se čuje. Šef bh. diplomatije putuje i lobira, gradi i jača prijateljske veze, posebno u Evropi, pa u procesu pridruživanja Bosne i Hercegovine Uniji traži siguran glas podrške za nove iskorake. Aktivno je i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Pred Generalnom skupštinom UN-a i Vijećem sigurnosti govorili su već nekoliko puta u toku prve polovine mandata. Istina, nijednom usaglašeno.
“Vratili smo se na internacionalnu scenu. To znači, Bosna i Hercegovina je sada tema - kako na Zapadu tako i na Istoku. Nismo više u defanzivi, u ofanzivi smo. Konkretan primjer, Francuska i Njemačka u Evropi, UN na međunarodnom planu i mnoge zemlje na Istoku”, ističe Makarević.
“Imamo stalnu dinamiku nekih sastanaka, to je najbolji znak da se krećemo u nekom pravcu, ali taj napredak je zaista spor. A to što je spor je krivica istovremeno i Evropske unije i naša”, navodi Šoja.
Napredak bi mogao biti brži i bolji da bh. diplomatiju u poletu ne prate i stari problemi. Vanjska politika i dalje je bez zakonskog okvira, ali s prostorom za podjele i dvoglasje. Posebno u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, jer jedinstva u ovoj instituciji nema. Pa, umjesto istupa uime države, liderski, državnički, pred svijetom su često kao posvađani ukućani kojima međunarodna scena služi za međusobno negiranje i skandale.
“Ona pati od dvije bolesti. To je fragmentiranost, odnosno, raspolučenost na tri dijela i privatizacija. Vanjska politika je, faktički, u rukama onog ko je vodi i ko je isturena ličnost - da li je to ministar ili članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, gdje vrlo često svi nastupaju iz pozicije koja je lična. Negdje se to više negdje manje osjeti, ali to je glavna boljka bh. diplomatije”, zaključuje Šoja.
A ona je konstanta i prepreka diplomatiji da iskoristi sve kapacitete i potencijal kojim raspolaže. No, samo takvo okruženje je povoljno i poželjno za interesne politike.
federalna.ba