Begić Mujkić za FR: Za dvije godine će 50% evropskog stanovništva imati neki simptom alergije

Razgovarala: Amra Ličina

Udruženje pacijenata s alergijama, astmom i atopijskim dermatitisom, registrovano na nivou BiH i specijalizirana platforma za telemedicinu klinika.ba organizuju 4. međunarodni AAA Kongres, uz pokroviteljstvo Akademije nauka i umjetnosti BiH – Odjeljenje za medicinu. Ovaj  najveći naučni festival iz polja atopijskih bolesti održat će se od

26. do 28. maja u Sarajevu. Okupit će preko 300 ljekara iz zemlje i regiona. O Kongresu je za Radio Federacije govorila Vildana Begić Mujkić iz Organizacionog odbora Kongresa i predsjednica Udruženja pacijenata sa alergijama, astmom i atopijskim deramtitisom.

Na pragu smo najvećeg naučnog festivala iz polja atopijskih bolesti u regiji. Kongres se održava četvrti put i može se reći da je iz godine u godinu rastao. Možete li nam na samom početku predstaviti program kongresa kao i goste? Izdvaja se zaista veliki broj zvučnih imena stručnjaka iz oblasti alergija, atopija i astme, a ove godine na kongresu će govoriti i jedan nobelovac?

„Mi smo zaista ponosni što iz godine u godinu naš program poprima visoke naučne karakteristike, gdje smo mi u stanju da prezentujemo najnovija istraživanja i iskaliramo svjetsko znanje na naš region. Ove godine, pored predsjednika stručnog odbora našeg Kongresa i predsjednika naučnog odbora prof. dr. Adnana Čustovića, na Kongres nam dolazi i nobelovac, zapravo predsjedavajući nagrađenog projekta Montreal Protokola koji je dobio Nobelovu nagradu, prof. dr. Ešli Vudkok (Ashley Woodcock). Mislimo da je ovo prvi put da u Bosnu i Hercegovinu dolazi jedan nobelovac nagrađen za medicinu i neko ko je direktno zadužen za smanjenje ozonske rupe u svijetu. Imamo preko dvadeset međunarodnih predavača. Zaista vrlo relevantna visoko naučno pozicionirana imena. Prisustvovat će profesori koji direktno rade na najnovijim istraživanjima i smjernicama kada govorimo o alergiji, astmi i atopijskom dermatitisu, tako da svakako koristim priliku da pozovem sve naše ljekare da nam se pridruže, počinjemo u petak u devet sati.“ 

Koje su teme kongresa?

„Teme Kongresa su uvijek fokusirane na alergiju, astmu i atopijski dermatitis. Dakle, mi smo vrlo fokusirani, sa tim da ove godine na Kongresu govorimo i o okolišu, zapravo i o svim okolišnim faktorima koji utiču na razvoj i okidače simptoma ove bolesti“.

Kažite nam nešto i o samom organizatoru događaja?

„Udruženje pacijenata s alergijama, astmom i atopijskim dermatitisom BiH stoji iza cjelokupne organizacije Kongresa i to je zapravo jedan presedan u svijetu gdje su se pacijenti organizirali u smislu da naprave naučni događaj za ljekare kako bi učili i saznali više i bolje na koncu aplicirali terapije i liječili pacijente.“ 

Sa obzirom na tematiku kongresa, pretpostavljam da je cijela organizacija kongresa jedan složen i zahtjevan posao? Generalno, je li negdje u svijetu jedno takvo udruženje uspjelo da napravi ovako velik i prepoznatljiv događaj?

„Neskromno moram kratko odgovoriti, nije. Mi smo zapravo sad i pozvani od raznih organizacija, platformi i udruženja širom svijeta i govorimo na teme zbližavanja i povezivanja zdravstvenog sektora, donosioca odluka i Udruženja pacijenata, gdje pokazujemo da je moguće iz drugog ugla mijenjati i unapređivati zdravstveni sistem u Bosni i Hercegovini.“

Ovo je četvrti kongres i zaista od samog početka okupljao je veliki broj stručnjaka. Možete li se prisjetiti samih početaka, kao i hronologije do danas?

„Naravno da možemo. To se desilo samo prije četiri godine, ali svakako je značajan ciklus i kontinuitet koji mi imamo. Na samom početku to je bila konferencija koja je odmah okupila preko 250 učesnika. I zapravo mi smo odmah i krenuli sa ozbiljnim pristupom, naučnim karakterom i okupili smo profesore koji su na samom početku mnogo značili i doprinijeli formiranju slike o našim namjerama i samom kongresu. Naravno da se sjećam prof. Edibe Saračević, prof. Dizdarević, prof. Alendara i profesorice Džuvo Hadžović koji su bili na našoj prvoj konferenciji kao članovi stručnog odbora i samim tim pomogli nam da započnemo ovaj put razvoja i da dođemo na ovaj nivo na kojem smo danas.“ 

Vratit ćemo se na oblast alergije, atopije i astme. Gdje je Bosna i Hercegovina kada je u pitanju ova oblast? Pratimo li ili zaostajemo za aktuelnim svjetskim trendovima?

„Sama motivacija osnivanja Udruženja kao i online platforme koja sad broji 12.000 pacijenata je u tome da mi nemamo dovoljno informacija, da se ne ulaže u istraživanje niti u praćenje apliciranja određenih adekvatnih terapija za ove pacijente. Mi još uvijek nemamo biološku terapiju za tešku astmu i teški atopijski dermatitis. Svugdje u svijetu terapija za to postoji već trideset godina. Moram priznati da nismo zadovoljni u kojem pravcu su se odvijale smjernice za liječenje pacijenata, ali se nadamo da ćemo nekim zajedničkim zagovaranjem unaprijediti situaciju u Bosni i Hercegovini“. 

Moram Vas pitati, duboko ste involvirani u temu oko alergija, atopije i astme. Sve više ljudi se žali na alergije, atopijska stanja itd. Da li je alergija sve više i koji su okidači? Možete li razdvojiti alergije i atopije i njihove uzročnike?

„Alergija je sve više, a prije svega moramo znati da ono što kaže nauka je da je to ranije bila isključivo genetska komponenta, kao okidač simptoma, kao i same dijagnoze bolesti. Međutim, sada  je sve više okolišni faktor jedna važna značajka u razvoju bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija kaže da će 2025, dakle samo za dvije godine 50% evropskog stanovništa imati neki simptom alergije. Može se razdvojiti alergija u smislu alergije na nutritivne i na inhalatorne alergene. Pričamo o tome da je različit način prevencije, ali u suštini alergija je je alergija, jedno hronično stanje organizma. Kada govorite o terminu atopija, isto tako je značajno spomenuti da je vrlo često pacijent u takozvanom atopijskom spektru, ima atopijsku konstituciju ili što bi ljekari rekli da se radi o atopijskom maršu. Jer često imate alergije nutritivne, inhalatorne, alergijski rinitis, atopijski dermatitis i na koncu alergijsku aatmu. Ono što je također važno spomenuti i na šta svjetske zdravstvene smjernice ukazuju je to da iako su to povezane i udružene bolesti ipak svaka od njih zahtjeva zaseban tretman.“

Vi ste Udruženje pokrenuli na osnovu vlastitog iskustva. Na koji način pomažete oboljelim i koliko danas brojite članova?

„Mi smo u Udruženju svi na volonterskoj osnovi. Udruženje broji nešto manje od 12000 članova. Mi brojimo i čkanove koji su sa nama i online. Udruženje ne naplaćuje nikakve članarine da bismo mogli na taj način to definisati, ali definitivno četiri godine bezrezervno smo 24 sata online za sve naše pacijente koji su došli u jednu fazu da se samoeduciraju i dobijamo poprilično divne komplimente vezane za komunikaciju naših pacijenata koji jedni drugima pomažu kroz vlastita iskustva ili kroz djeljenje isključivo provjerenih informacija.“

Da se za kraj vratimo Kongresu. Do kada su otvorene prijave za kongres?

„Prijave za Kongres su još uvijek otvorene. Čak se zainteresovani mogu registrovati i platiti kotizaciju na sam dan Kongresa. Imamo zaista veliki broj prijavljenih, ali pozivam i dalje naše ljekare koji nađu vremena da dođu jer ideja i jeste da educiramo ljekare da bi na koncu bolje liječili pacijente.“