Lagumdžija: Rezolucija o Srebrenici sada je potrebnija svijetu nego nama

Stalni predstavnik BiH u UN Zlatko Lagumdžija danas je na Forumu „Rezolucija u uspostavi međunarodnog dana refleksije i komemoracije genocida 1995. u Srebrenici“ izjavio da je Rezolucija trenutno potrebnija svijetu nego nama jer je njena važnost u jačanju međunarodnog prava, očuvanju globalnog mira i sigurnosti, suočavanju s istinom o genocidu, borbi protiv njegovog negiranja, te obrazovanju i prevenciji budućih zločina.

Sa ovim dokumentom, kazao je Lagumdžija, namjera je da se da podrška jačanju međunarodnog prava u vremenu u kojem se dešavaju brutalna ubijanja civila u Gazi, kada vidimo ubijanje civila u Ukrajini i mnogim drugim dijelovima svijeta gdje su očigledno narušena osnovna ljudska prava koja idu ka tome čak da se može očekivati da bi na nekim drugim dijelovima svijeta moglo doći do ponavljanja ili novih zločina genocida.

- Naše je stanovište bilo da Srebrenica može biti svjetski primjer kako da se upozori svijet da se tako nešto ne smije događati, a i ako se dogodi – da će biti sankcionisano u skladu s međunarodnim pravom – kazao je Lagumdžija.

Intencija je bila da Rezolucija definira obavezu u aktivnosti ugrađivanja učenja o genocidu u Srebrenici u obrazovne programe širom svijeta, kao faktor prevencije i genocida u budućnosti i u konačnici faktor sprečavanja negiranja genocida kao praktične pripreme za ponavljanje genocida.

- Svijetu treba više nego nama. Treba nešto značiti međunarodnoj zajednici, treba značiti Ujedinjenim nacijama jer, kao što je svojevremeno i generalni sekretar UN-a Kofi Anan rekao, Srebrenica je najveća mrlja na savjesti UN-a od njihovog nastajanja. Mi ne možemo vratiti mrtve. Mi znamo šta se dogodilo. Genocid je presuđen – naglasio je Lagumdžija.

Pored negiranja genocida i opstruiranja Rezolucije ističe da ona „djeluje kao preventivna mjera protiv regionalne nestabilnosti i ponavljanja zločina i projekata kojima je presuđeno u Hagu“.

- Rezultat izglasavanja Rezolucije  je da ćemo mi već ove godine u zgradi UN-a obilježiti Dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Ali za pet godina, deset, svake godine 11. juli će biti dan kada će zbog usvojene Rezolucije UN pozivati cijeli svijet da im se pridruži u obilježavanju. To je ključna stvar – kaže Lagumdžija.

Najavio je da se 11. jula planira obilježiti u UN-u prvi put Međunarodni dan sjećanja po toj rezoluciji. Majke Srebrenice i Memorijalni centar 1. jula izložbom otpočinju dvosedmične prigodne aktivnosti u UN-u o genocidu u Srebrenici.

- Tada očekujemo ozvaničenje projekta koji ulazi u završenu fazu, a koji Majke Srebrenice već nekoliko godina pripremaju, a to je instaliranje „Srebreničkog cvijeta“ u vrtu UN-a, ispred zgrade UN-a. Nadamo se da će taj spomenik biti postavljen naredne godine. Ako završimo sve potebne procedure već ove godine možemo očekivati postavljane kamena temeljca za „Srebrenički cvijet“. Taj spomenik, kao i Dan sjećanja, ostat će ovdje dok UN postoji kao spomen cijelom svijetu da je Srebrenica simbol zločina koji se nikome ne treba učiniti. Zato je uloga Majki Srebrenice apsolutno nemjerljiva i dala je snagu i obavezu svima nama da damo sve od sebe da Rezolucija bude usvojena – istakao je Lagumdžija.

On nije očekivao da će usvajanje Rezolucije biti ovako složen i težak proces. U svom političkom i stručnom životu nije se susreo s kompleksnijim problemom u kojem ima više jednačina s više nepoznatih.

Ukazao je da „imamo dio struktura u BiH koje su protiv pravog imenovanja genocida u Srebrenici i njihovo negiranje genocida upućuje na to da oni pokušavaju da stvore teren, da se na neki način amnestira Srebrenica, ne bi li sutra imali mogućnost da ponovo hladno i nekažnjeno krenu u nešto slično, na nekom drugom ili na istom mjestu.

- Nama je problem predstavljala, s jedne strane, snaga našeg nazovimo tako, protivnika i onoga s kim smo igrali političku utakmicu u UN-u i doslovno širom svijeta – snaga njihove diplomatije. S druge strane, naše unutrašnje ustrojstvo. Trenutak u kojem smo ovo radili je izabran upravo uz svijest o tim problemima. Zašto kažem trenutak? Mi nismo, profesionalno posmatrano, mogli u ovo ući s bilo kakvom šansom za uspjeh, da nemamo predsjedavajućeg Predsjedništva koji je Bošnjak i ima i intelektualni i politički kapacitet i, slobodno mogu reći, posvećenost da se ovako nešto uradi. S druge strane, morali smo imati bar još jednog člana Predsjedništva koji će u Predsjedništvu imati prevagu jer smo znali da na trećeg člana sada ne možemo računati. Također je bilo neophodno imati ministra vanjskih poslova Bošnjaka jer je u svemu ovome njegova uloga nezaobilazna – podsjetio je Lagumdžija.

Rezolucija je usvojena zahvaljujući posvećenom radu tima ljudi koji dolaze iz različitih društvenih sfera okupljenih oko zajedničkog cilja.

- Navest ću samo nekoliko nezaobilaznih aktera. Tu prije svega milsim na Emira Suljagića, kao direktora Memorijalnog centra i Munire Subašić, predsjednice Majki Srebrenice. Tu je i Udruženje žrtava i svjedoka genocida koje vodi Murat Tahirović i da ne nabrajam mnoge koji ne mogu stati u prostor jednog intervjua. Ovo je morao biti jedan, slobodno mogu reći, svenarodni, bosanskohercegovački kao i bošnjački projekat vođen u institucionalnom kapacitetu države, ka ispunjenju zajedničke vizije, kroz međunarodne institucije – naveo je Lagumdžija.

Na kraju se zahvalio reisul-ulemi Husein-ef. Kavazoviću. On je bio od samog početka aktivno uključen u čitav projekat. Njegova podrška, kako kaže, je bila ogromna. Komunikacija koju reisul-ulema i njegov tim imaju u svijetu bila je od neprocjenjive važnosti.

- Zbog priprema planova, strategija, analiza i konkretnog, koordiniranog i posvećenog zajedničkog rada smo dobili Rezoluciju i pokazali da znamo i možemo. Tu je naša najveća pobjeda. Vjerujem da će nas ovo iskustvo činiti boljim i uspješnijim u velikim, novim i starim izazovima koji su pred nama – poručio je Lagumdžija.

Suljagić: Za Memorijalni centar Srebrenica-Potočari Rezolucija će pružiti nove instrumente

Direktor Memorijalnog Centra Srebrenica - Potočari Emir Suljagić poručio je da Srebrenica može biti svjetski primjer kako da se upozori svijet da se tako nešto nikada ne smije ponoviti.

Usvajanje Rezolucije o Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995, kako je rekao, uspjeh je jedne cijele generacije ljudi, a Memorijalni Centar Srebrenica bio je dio šireg napora u koji su bile uključene i druge institucije.

- Ovo je uspjeh generacije ljudi koji su ovdje u Sarajevu poslije svake granate izlazili, vršili uviđaj, skupljali gelere i poslali ih u Hag kad je trebalo da se sudi Stanislavu Galiću i Dragomiru Miloševiću. Ovo je je uspjeh generacije ljudi koji su to isto radili u Tuzli posle Kapije – dodao je Suljagić danas u Sarajevu na  Forumu pod nazivom „Rezolucija - Međunarodni dan sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995.“

Za Memorijalni centar Srebrenica, kako je dodao Suljagić,  Rezolucija će pružiti nove alate i instrumente, a  prvo je činjenica da će 11. juli svake godine će biti Međunarodni dan sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici.

- I sama ta činjenica bila  bi dovoljna, ali nije samo to postignuto. Dobili smo dokument koji nam omogućava da se obratimo i počnemo raditi sa vladama, barem zemalja koje su glasale za rezoluciju i barem nekih zemalja koje su ostale suzdržane, na uvođenju Srebrenice i na uvođenju Bosne i bosanskog genocida, jer Srebrenica je bosanski genocid, u kurikulume i u nastavne planove – rekao je Suljagić dodajući da ćemo to najprije morati regulisati u „svojoj avliji“ što sada nije slučaj.

Dodao je da su već sačinili određene dokumente za univerzitete i srednje škole, jedan se zove  „Hrestomatija bosanskog genocida“, a drugi Prijedlog dokumenta za izradu nastavnih planova i programa za izučavanje genocida u Srebrenici, te da razgovaraju sa nekim kantonalnim ministarstvima obrazovanja. 

Kao veoma važno naveo je i pitanje borbe protiv nekažnjivosti negiranja genocida u zemlji i inostranstvu. 

Suljagić je danas u Sarajevu učestvovao na panelu u okviru Foruma poda nazivom „Rezolucija - Međunarodni dan sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995.“ koji su organizovali  Bošnjački institut– Fondacija Adila Zulfikarpašića, Fondacija društva zajedničkih vrijednosti, Memorijalni Centar Srebrenica - Potočari spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida 1995.godine i Udruženje „Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa“, pod pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića.

Bećirović: Rezolucija o Srebrenici važan civilizacijski iskorak u borbi za istinu i pravdu

Usvajanjem Rezolucije o Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995., u Generalnoj skupštini UN-a 23. maja, poslali smo važnu poruku čovječanstvu da  potičemo izgradnju svjetskog etosa u kome nema mjesta za veličanje ratnih zločina i negiranje zločina genocida – poručio je danas predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović.

Porukom Bećirovića, koju je pročitala savjetnica u njegovom Kabinetu Hoda Dedić, počeo je Forum pod nazivom „Rezolucija - Međunarodni dan sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995.“ koji su danas u Sarajevu organizovali Bošnjački institut– Fondacija Adila Zulfikarpašića, Fondacija društva zajedničkih vrijednosti, Memorijalni Centar Srebrenica - Potočari spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida 1995.godine i Udruženje „Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa“.

Bećirović je naveo da je Rezolucija podsjetnik na pravosnažne presude najviših sudova UN-a, koje moraju služiti kao upozorenje budućim generacijama.

- Njegujući sjećanje, potičemo kritičko suočavanje s prošlošću. Time naglašavamo značaj ljudskih prava i sloboda svakog pojedinca, razvijamo duboku empatiju prema žrtvama genocida. Sjećajući se, činimo sve da osiguramo da se genocid nikada više ne ponovi – naveo je Bećirović.

Temeljni cilj te rezolucije, prema njegovim riječima, jeste izgradnja održivog mira, ohrabrivanje procesa pravde, istine i povjerenja u Bosni i Hercegovini i regiji zapadnog Balkana.

Bećirović je u poruci dodao da tekst rezolucije poziva na civilizacijske vrijednosti, priznate u svim demokratskim društvima.

U Rezoluciji je, između ostalog, naglašeno da se 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine koji će se obilježavati svake godine i to počinje već od 11. jula ove godine. Zatim, da se bezrezervno osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici; da se kroz obrazovne sisteme razvijaju odgovarajući programi u cilju sprečavanja ponavljanja genocida u budućnosti, te da se ohrabri proces izgradnje održivog mira, pravde, istine i pomirenja.

Bećirović je istakao da Rezolucija ima globalni značaj jer potiče obrazovne sisteme da budu u funkciji prevencije genocida. U poruci je dodao da Rezolucija potiče države članice UN-a da usvoje nastavne i obrazovne programe na osnovu kojih će buduće generacije biti educirane o prevenciji i posljedicama genocida. Obrazovanje je temelj u oblikovanju svjesnih građana, spremnih da se suprotstave ideologijama koje vode ka genocidu.

- Srebrenica je naša bolna rana koja nas sve podsjeća na užasne strahote koje čovječanstvo može doživjeti. Sjećajući se Srebrenice, mi se obavezujemo da ćemo uvijek braniti istinu, pravdu i ljudsko dostojanstvo, posebno za one najranjivije među nama našu djecu. Rezolucija o Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995 je važan civilizacijski iskorak u borbi za istinu i pravdu – poručio je Bećirović.

Forum je koncipiran kao panel sesija posvećena Rezoluciji, njenom značaju i implementaciji u procesu sveobuhvatnog dolaska do istine, pravde i pomirenja, kao i njenom međunarodnom značaju i budućim refleksijama. 

Subašić: Usvajanje Rezolucije je bitnije za negatore genocida, jer će saznati pravu istinu 

Predsjednica Udruženja Majke Srebrenice Munira Subašić kazala je danas da je usvajanje Rezolucije o Međunarodnom danu sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. u Generalnoj skupštini UN-a više važno onima koji negiraju genocid, veličaju ratne zločince i vrijeđaju majke Srebrenice, jer će bar neko od njih saznati pravu istinu.

Subašić je to rekla na Forumu „Rezolucija - Međunarodni dan sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995.“ koji su danas u Sarajevu organizovali Bošnjački institut– Fondacija Adila Zulfikarpašića, Fondacija društva zajedničkih vrijednosti, Memorijalni Centar Srebrenica - Potočari spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida 1995.godine i Udruženje „Pokret Majke enklava Srebrenica i Žepa“.

Subašić je istakla da bez majki Srebrenice ne bi bilo ni presuda ni Rezolucije o Srebrenici, ali najbolje je da je Rezolucija usvojena.

Izrazila je žaljenje što predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije bio taj koji je pokrenuo usvajanje Rezolucije te pokazao da dostojanstvo i čovječanstvo postoji u 21. stoljeću, a ne da ostane zarobljen u devedesetim godinama.

- Meni je ubijeno 22 člana uže porodice i najmlađi sin koji je ukopan sa dvije male kosti, koje sam našla u dvije grobnice udaljene 25 kilometara jedna od druge - kazala je Subašić.

Ipak, podsjetila je da mnoge majke još uvijek nisu našle svoje muževe i sinove te da je velika razlika između mrtvog i nestalog.

Subašić je naglasila da je Rezolucija također bitna jer će svi poslije smrti majki Srebrenice nastaviti obilježavati 11. juli, kako se nikada Srebrenica ne bi zaboravila.

Istakla je da su majkama dvije stvari najvažnije, da pronađu kosti svoje djece i da zločinci odgovaraju za ono što su uradili.

Na kraju je zaključila da bez istine nema pravde, a da bez pravde nema povjerenja.

Forum je otvoren porukom predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića koju je pročitala njegova savjetnica Hoda Dedić, a obratili su se i ambasador BiH u UN-u Zlatko Lagumdžija i direktor Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari Emir Suljagić.

Nakon Foruma, u Bošnjačkom institutu - Fondaciji Adila Zulfikarpašića otvorena je i multimedijalna izložba autora Hikmeta Karačića pod nazivom "Genocid u Srebrenici - 11 lekcija za budućnosti" koja je nastala u okviru projekta "Svijet pamti Srebrenicu", kojeg je realizirala Uprava za vanjske poslove i dijasporu Islamske zajednice u BiH.

federalna.ba/Fena

Denis Bećirović Zlatko Lagumdžija Emir Suljagić Munira Subašić