BBC: Srbija u sukobu sa svojim saveznikom Moskvom zbog američkih sankcija Rusiji

Zastoj oko ruske nafte i trenutno uvođenje američkih sankcija doveli su Srbiju u sukob sa njenim tradicionalnim saveznikom Moskvom, piše danas BBC u članku pod naslovom "Ovisnost Srbije o ruskim izvorima energije se urušava suočena sa američkim naftnim sankcijama". S razlikama oko isporuke ruskog plina i srbijanske trgovine oružjem, tenzije su porasle, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razmjenjuje udarce s Kremljom, medij navodi da je suština problema i najhitnije pitanje sudbina srbijanskih nacionalnih naftnih kompanija.

U članku se podsjeća da ruski Gazprom i Gazprom Njeft posjeduju više od polovine dionica Naftne industrije Srbije (NIS), što je kompaniju dovelo u težak položaj od stupanja na snagu američkih sankcija NIS-u prošlog mjeseca zbog njenih veza s ruskom energetskom industrijom.

Britanski javni servis ukazuje na riječi srbijanske ministrice rudarstva i energetike, Dubravke Đedović Handanović, da su ruski vlasnici NIS-a sada zatražili od SAD-a izuzeće od sankcija i naznačili da je ruska strana spremna prenijeti kontrolu i utjecaj u kompaniji na treću stranu, ali da je također upozorila da vrijeme ističe.

Utjecaj američkih sankcija na NIS bio je prolazan. Na NIS-ovim pumpama postoje znakovi upozorenja da se Visa i Mastercard kartice više ne mogu koristiti za plaćanje goriva, budući da su američki giganti prestali obrađivati ​​plaćanja, te da se isto odnosi i na podružnice ruskih dioničara NIS-a, na primjer Gazproma.

NIS upravlja objema srbijanskim rafinerijama nafte i osigurava više od četiri petine svog benzina i dizela, te gotovo svo svoje mlazno gorivo što ukazuje da se Srbija bez izlaza na more oslanja na Hrvatsku za isporuke nafte putem naftovoda Janaf, te da je i ta opskrba prekinuta od stupanja na snagu sankcija.

Rafinerijama će ponestati nafte za preradu prije kraja novembra, zbog čega ministar kaže da vrijeme ističe.

BBC ističe da Srbija nije jedina balkanska zemlja koja se suočava sa sankcijama SAD-a i navodi da je susjedna Bugarska usvojila zakon o preuzimanju svoje jedine rafinerije nafte od ruskog naftnog giganta Lukoila, prije stupanja sankcija na snagu 21. novembra, te da je mađarski premijer Viktor Orbán osigurao jednogodišnje izuzeće od svog saveznika, američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Ruski dioničari nisu požurili s prodajom svog udjela u NIS-u, iako Beograd kaže da je sada spreman djelovati, što ukazuje da bi nacionalizacija bila druga mogućnost, kao u Bugarskoj, ali da "Srbija nerado slijedi taj primjer", uglavnom zbog dugogodišnjeg prijateljstva s Rusijom.

Za razliku od svojih susjeda, Srbija nije dio EU, koja je zabranila uvoz ruske nafte, iako je kandidat za članstvo.

„Ova situacija je nesumnjivo zaoštrila odnose s Moskvom. Iza kulisa, u krugovima srbijanske vlade postoji veliko ogorčenje“, zaključuje britanski medij.

Ministrica energetike je pažljivo birala riječi, ali je njena frustracija bila jasna, dodaje BBC i prenosi riječi ministrice Đedović-Handanović da su ukupni prihodi Gazproma od NIS-a beznačajni i da NIS nije ključan za ruski energetski sektor niti da značajno doprinosi bilo kakvom prihodu ruske vlade, ali da je vrlo važan za Srbiju.

„Američke sankcije će naštetiti srbijanskom narodu zbog većinskog udjela NIS-a na tržištu. NIS zapošljava 13.500 ljudi u Srbiji, tako da su nam zaposleni jednako važni kao i stabilnost tržišta“, rekla je ministrica.

Nafta nije jedini problem, jer Srbija zavisi i od ruskog plina, koji se isporučuje po vrlo povoljnim cijenama, te da trenutni sporazum o snabdijevanju ističe krajem godine i Moskva se ne čini da žuri da ga obnovi, zbog čega je predsjednik Vučić rekao da je „vrlo razočaran“.

Izvoz oružja i municije također je pogoršao odnose s Rusijom. Srbijanska fabrika oružja nije direktno snabdijevala Ukrajinu, već je isporučivala trećim zemljama, koje su potom reeksportovale municiju.

Ranije ove godine, Moskva je jasno naznačila da to više nije prihvatljivo i predsjednik Vučić je uveo izvozni embargo, ali kako dodaje BBC, krajem prošlog mjeseca je promijenio pristup i rekao da je zadovoljan što Srbija izvozi oružje i municiju u zemlje EU i da kupci "mogu raditi šta god žele" sa isporukama.

To je izazvalo oštru razmjenu mišljenja između portparolke ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marije Zaharove i Vučića.

"Postoje znaci napretka", ako američki zahtjev za izuzeće uspije, sankcije će biti ukinute i nafta će ponovo početi teći u rafinerije NIS-a.

Ipak još uvijek nema znakova gasnog aranžmana, a obim štete nanesene srbijansko-ruskim odnosima mogao bi biti znatan, jer Vučić često naglašava da je put Srbije ka Evropskoj uniji i da, ako ništa drugo, ova situacija "može ojačati to uvjerenje".

federalna.ba/Beta/BBC