Balon postao dodatni uteg u ionako lošim odnosima SAD-a i Kine

Kineski balon, za koji su Amerikanci tvrdili da je šijunski, danima se nalazio u zračnom prostoru SAD-a. Danima su ga pratili. Naređenje o obaranju stiglo je direktno od predsjednika ubrzo nakon što je primjećen, ali se čekala prava prilika. Na kraju i odluka. Njegova odiseja je završena. Oboren je dok je bio iznad mora projektilom ispaljenim iz najmoćnijeg lovca na svijetu, nevidljivog F-22. Nestao je u oblačiću dima i krhotina, rasutih na oko 11 kilometara kod istočne obale SAD-a.

"Kini je jasno stavljeno do znanja šta ćemo učiniti. Oni shvataju našu poziciju. Nećemo se povući. Uradili smo pravu stvar. Nema govora o slabljenju ili jačanju, to je samo realnost. Kada je balon stigao u Sjedinjene Države iz Kanade, kazao sam Ministarstvu odbrane da želim da ga obore čim bude prikladno. Zaključili su da to ne čine dok je iznad kopna, jer bi to bila ozbiljna prijetnja. Sačekali smo da da bude iznad vode", naglašava predsjednik SAD-a Joe Biden.

"Osmišljena i i zakonita akcija pokazuje da će predsjednik Biden i njegov tim za nacionalnu sigurnost uvijek stavljati sigurnost američkog naroda na prvo mjesto, dok efikasno odgovaraju na neprihvatljivo kršenje našeg suvereniteta", kazao je ministar odbrane SAD-a Lloyd Austin.

Balon je izvodio operaciju izviđanja američkih vojnih objekata, stava su američki zvaničnici, a u prilog tome navode let iznad američke zračne baze u državi Montana, u kojoj su stacionirane interkontinentalne rakete s nuklearnim bojevim glavama. Sigurni su pak, da tehnologija na letjelici nije dala Kinezima značajne podatke u odnosu na one koje su već mogli dobiti od satelita, a vijeme koje je balon proveo na američkom nebu nije uludo bačeno.

"Poduzeli smo maksimalne mjere opreza da spriječimo bilo kakvo prikupljanje informacija dok je balon putovao kroz SAD. Osim toga imali smo priliku da prikupimo informacije i popunimo praznine koje smo imali o prijašnjim balonima. To je sad posao obavještajnih stručnjaka. Ovo nam je dalo priliku da procijenimo što oni zapravo rade, mogućnosti koje su postoje na balonu, kao i mogućnosti prijenosa podataka. Bilo je to vrijedno", navodi general Glen VanHerck, komandant sjevernoameričkog zapovjedništva zračne i svemirske obrane.

Bio je to i odgovor republikancima u Kongresu na optužbe iznesne predsjeniku da je pokazao slabost prema Kini odugovlačeći akciju, kao i da je pokušao zatajiti povredu američkog zračnog prostora. Zaboravili su republikanci da su tokom mandata Donalda Trumpa tri takva balona neometano lebdjela iznad SAD-a.

"Ne mogu govoriti o protoku informacija u prethodnoj administraciji. Ali mogu reći da smo došli do ključnih zvaničnika prethodne administracije i ponudili im brifinge o forenzici koju smo napravili i izrazili spremnost da ih provedemo kroz ono što smo saznali", kazao je John Kirby, glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Zvanični Peking, dok je balon još bio u zraku, diplomatski se izvinjavao, pravdajući se da je riječ o meteorološkom brodu koji je greškom zalutao u zračni prostori SAD-a. Pokušavajući dokazati istinitost svojih tvrdnji smijenili su šef Nacionalne meteorološke službe. Nakon obaranja, druga slika. Blagu retoriku, zamijenile su oštre riječi i optužbe da američki političari i medije iskorištavaju situaciju kako bi diskreditirali Kinu.

"Oštro protestiramo protiv ovakvog pristupa SAD-a i pretjerane reakcije. Akcije SAD-a ozbiljno su naštetile napretku u stabilizaciji kinesko-američkih odnosa. Zadržavamo pravo korištenja potrebnih sredstava za rješavanje sličnih situacija", saopćeno je iz Ministarstva obrane Kine.

Špijunaža balonom nije ništa novo. Decenijama su države tu tehniku koristile kako bi pratile jedna drugu. Sada pitanje: zašto u vijeme satelita baš balon, kada je jasno da neće proći nezapaženo? Osim što se smatraju jeftinim i praktičnim izviđačkim instrumentima sigurnosni stručnjaci nadodaju još nešto.

"To je potez koji je u sivoj zoni ratovanja i koji nije dovoljan da se na njega odgovori vojnom silom, ali je dovoljan da se kaže, 'možemo ući u vaš zračni prostor i šta možete uraditi?' Kina je mogla koristiti i drugu tehnologiju, poput satelitske. Vjerovatno su zaista testirali vrijeme i ispipavali kakva će biti reakcija Sjedinjenih Država", pojašnjava analitičarka Marina Miron.

"Htjeli su SAD upoznati s činjenicom da Kina potajno drži korak s američkom tehnologijom i replicira je. Kineske sigurnosne agencije su majstori u pravljenju kopija. Žele poručiti – sve što vi napravite, možemo i mi, ali bolje", smatra John Charles Blaxland, profesor međunarodne sigurnosti i obavještajnih studija australijskog Nacionalnog univerziteta. 

Bio oboreni kineki balon špijunski ili ne, njegov pad bio je glavna vijest svjetskih medija, atrakcija na plažama Južne Karoline, a za ionako loše odnose SAD-a i Kine postao dodatni uteg izazivajući diplomatsku krizu. Otkazan je put u američkog državnog sekerfeta Antonyja Blinkena u Peking i susret s kineskim predsjenikom Xi Jinpingom.

"Trenutno nisu pogodni uvjeti za konstruktivnu posjetu. Prisutnost balona u zračnom prostoru SAD-a je jasno kršenje suvereniteta i međunarodnog prava. Neodgovoran čin i odluka Kine da poduzme ovu akciju uoči planirane posjete štetni su za kvalitetne razgovore koje smo bili spremni voditi. Planiram posjetiti Peking kada to uvjeti dopuste. Svijet očekuje da SAD i Kina odgovorno upravljaju svojim odnosima i nađemo način za saradnju", istakao je Blinken.

Skromna nada za poboljšanje američko-kineskih odnosa i prilika za ublažavanje stalno rastućih tenzija između dvije najveće svjetske ekonomije sada je ponovo na dugu štapu.

"Posjeta Blinkena Kini bila je šansa za stabiliziranje odnosa SAD-a i Kine. Zbog odgode taj prozor je uveliko smanjen. Mislim da su Kina i SAD ušle u drugi Hladni rat prošlog stoljeća. Ubrzano se krećemo u tom smjeru. Teško je predvidjeti koliko će to trajati, ali je sigurno da neće biti samo godina ili dvije, već veoma dugo, možda deset 20 godina, a možda i duže. Također je moguće da ovo još nije najgore vrijeme. Vjerojatno se moramo pripremiti za goru situaciju”, smatra Zadranja Da Wei, direktor Centra za međunarodnu sigurnost i strategiju na Sveučilištu Tsingua.

"Bojim se da kineski čelnici ne gledaju na negativne situacije kao rezultat svog ponašanja, već kao rezultat vanjskih faktora. I stoga nisam siguran hoće li napraviti potrebne promjene da poboljšaju odnos. Vjerojatno će to odbaciti i nastaviti po starom. Ne vidim stvarno jasan put ka poboljšanju odnosa u bliskoj budućnosti", kazala je Oriana Skylar Mastro, analitičarka na Univerzitetu Stanford i American Enterprise Institutu.

"Postoji mogućnost da je Kina upravo željela otkazati bilateralni sastanak. Nezadovoljni su Sjedinjenim Državama iz mnogo razloga. Jedan je i što su Filipini i SAD nedavno postigli sporazum kojim se SAD-u omogućava pristup u četiri filipinske pomorske baze. To zapravo dopušta Sjedinjenim Državama da vojno okruže Kinu, između naših baza na jugu Koreje i Japana, sve do Australije", navodi Gail Helt, bivša analitičarka CIA-e.

Diplomatski kanali ostaju otvoreni poručuju s obje strane, ali čini se da su oni samo odškrinuti jer godina u njima dominiraju nesuglasice, a ne razlozi za saradnju. Sada su prepuni pritužbi s obje strane zbog balona.

"Na Kini je da pokaže da je ozbiljna u vezi sa svojim riječima da je odgovorna zemlja, da želi izgraditi medijsku nadgradnju na sastanku koji su predsjednik i predsjednik imali sa predsjednikom Xijem nedavno . I tako je na Kini da shvati kakav odnos želi", istakla je KArine Jean-Pierre, sekretarica za štampu Bijele kuće.

"Nenamjerni ulazak u zračni prostor SAD-a balona za naučna istraživanja, potpuno je izoliran i slučajan incident. Ali testirao je iskrenost SAD-a u poboljšanju i stabilizaciji odnosa Kine i SAD-a. Očekujemo saradnju SAD-a na pravilnom rješavanju naših razlika kako bi bile izbjegnute pogrešne procjene ili narušavanje našeg međusobnog povjerenja", kazala je Mao Ning, glasnogovornica kineskog Ministarstva vanjskih poslova.

Odnosi između Kine i Sjedinjenih Država, dvije najveće svjetske ekonomije godinama nisu na visokom nivou. Lista razloga za sukobe je duga, a neki do njih su trgovinski rat počet u vrijeme administracije bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, optužbe na račun Pekinga da krade intelektualno vlasništvo te stanje ljudskih prava u Kini, ali i vojne aktivnosti u Južnom kineskom moru kao i pitanje Tajvana. Posljednji u nizu razloga je, prije svega ekonomski, savezništvo Kine i Rusije, potpisano prošle godine, malo prije ruske invaziju na Ukrajinu. Od tada njihove privredene veze su u punom zamahu, jer se Moskva, zbog zapadnih sankcija gotovo potpuno okrenula Kini.

federalna.ba