Armenija izrazila nezadovoljstvo odgovorom CSTO-a na njen zahtjev

Armenski čelnik u srijedu je izrazio nezadovoljstvo zbog nedolaska alijanse pod ruskim vodstvom u njegovu zemlju kako bi joj pomogla u suočavanju s, kako je naziva, agresijom Azerbejdžana.

Premijer Nikol Pašinjan doveo je u pitanje efikasnost šestočlanog saveza, Organizacije sporazuma o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), u uvodnom govoru na samitu na kome je prisustvovao ruski predsjednik Vladimir Putin.

Rusija, dominantni akter u CSTO, dugo je vremena bila glavni mirovni posrednik u regiji južnog Kavkaza, koja se graniči s Turskom i Iranom, u kojoj su Armenija i Azerbejdžan vodile dva velika rata od raspada Sovjetskog Saveza u 1991.

Dok se Rusija, međutim, muči s devetomjesečnim ratom u Ukrajini, ona riskira gubljenje uticaja u drugim dijelovima bivšeg Sovjetskog Saveza koje dugo smatra svojom sferom uticaja.

Sukobi su planuli u septembru između Armenije i Azerbejdžana, a dvije strane su saopćile da je više od 200 vojnika poginulo.

- Deprimirajuće je da armensko članstvo u CSTO ne odvraća Azerbejdžan od agresivnih akcija - izjavio je Pašinjan.

- Do današnjeg dana nismo uspjeli donijeti odluku o odgovoru CSTO na azerbejdžansku agresiju protiv Armenije. Te činjenice nanose tešku štetu ugledu CSTO i unutar naše zemlje i van naših granica, i smatram to velikim neuspjehom armenskog predsjedanja nad CSTO – kazao je.

Armenija je poslala direktan zahtjev za pomoć toj organizaciji u septembru, na koji je odgovoreno samo obećanjem o slanju posmatrača. Pašinjan je to uporedio s brzom odlukom alijanse u januaru da pošalje vojnike u drugu državu članicu, Kazahstan, da pomognu predsjedniku Kasim-Jomartu Tokajevu da preživi val nemira.

Armenija i Azerbejdžan međusobno se optužuju za ponovno izbijanje sukoba, najteže erupucije nasilja od 2020. kada je više od 6.000 ljudi ubijeno u 44-dnevnom ratu u kome je Azerbejdžan ostvario niz velikih teritorijalnih pobjeda.

Dvije zemlje decenijama se bore oko Nagorno-Karabaha, enklave međunarodno priznate kao dio Azerbejdžana, ali uglavnom pod kontrolom većinskih etničkih Armena, uz podršku Jerevana.

Rusija je poslala 1.960 vojnika u okviru mirovih snaga u tu regiju u okviru sporazuma o prmirju iz 2020. koji je donio mali očigledni napredak u privoljavanju dviju strana da riješe otvorena pitanja među kojima su demarkacija granica i pravni status Nagorno-Karabaha i etničkih Armena koji tu žive.

Azerbejdžan uživa podršku Turske i nije član CSTO, koju čine Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan, kao i Rusija i Armenija, prenosi Reuters.

federalna.ba/Fena