Aprilski paket danas
Da li bi ovakvo stanje u BiH bilo da Aprilski paket nije pao 2006. godine? Jedno je sigurno, politika razaranja ove države i njenih institucija je vjetar u leđa za munjeviti razvoj dobila upravo te 2006. godine padom Aprilskog paketa i gubitkom interesa međunarodne zajednice da ozbiljnije učestvuje u promjenama u BiH.
Institucije države Bosne i Hercegovine hronično su nefunkcionalne. Simptomi su blokade i krize, a nuspojave težnje ka secesiji, unitarizmu ili trećoj djelidbi. Sve je ovo moglo biti riješeno još prije 15 godina, ali nije. Godine uložene u proces stvaranja atmosfere u kojoj će se sve strane privoliti na jačanju BiH i njenih institucija - bile su trud, ali uzalud.
“Vrhunac tog procesa je trebao biti Aprilski paket - amandman na ustavne promjene kojim su jačale institucije BiH, Dom naroda se reducirao na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, entitetsko glasanje je skraćeno na trećinu potrebnih glasova iz svakog entiteta, uvodila se funkcija predsjednika države, premijera države. Imali bismo puno integrisaniju vlast na državnom nivou, klasičan parlamentarni system”, podsjeća novinar Danijal Hadžović.
I sve je ovo palo u noći 26. aprila 2006. godine.
“Protivnici promjena Ustava BiH onemogućili su BiH, spriječili su najbolju šansu i priliku od koju je imala od 1995. godine. I to isključivo zbog ličnih uskostranačkih interesa”.
Sulejman Tihić, predsjednik SDA (27.4.2006.)
A na pitanje kako se može bilo šta uraditi ako nema podrške međunarodne zajednice, Haris Silajdžić, osnivač Stranke za BiH, odgovara: “A ko kaže da nemamo? Ja kažem da će biti podrška međunarodne zajednice.
(27.4.2006.)
“Svi koji misle i koji su večeras glasali protiv zato što imaju želje koje nisu realne i nisu ostvarive - moraju znati da te želje neće moći ostvariti sa istim sagovornicima u vremenu koje dolazi”.
Dragan Čavić, predsjednik SDS-a (26.4.2006.)
I ovo je, pokazat će se, jedino što se od tada ostvaruje. Svaki naredni pokušaji jačanja države koji su uslijedili, završili su samo kao pokušaji. Institucije BiH su u međuvremenu obesmišljavanje, negirane i korištene za blokiranja, ali i lobiranja u međunarodnoj zajednici isključivo na štetu države. Jasne poruke koje danas dolaze iz svijeta da BiH ovakva nema EU budućnost i da se Ustav mora mijenjati bile su okidač da se ponovno pokrene priča o Aprilskom paketu. Drugi pokušaj pao je čim je spomenut.
“Poslanici SNSD-a i HDZ-a su glasali protiv, i to u dva navrata, tako da su oba puta bila negativna mišljenja Ustavnopravne komsije”, navodi predsjedavajuća Ustavnopravne komisije PSBiH Alma Čolo (SDA).
Politički analitičar Srećko Latal tvrdi kako je evidentno da u ovakvom sistemu BiH te i takve promjene nikako ne mogu proći - nisu mogle 2006., a danas vjerovatnoća je još manja.
Treći pokušaj bilo kakvih ustavnih promjena, izgleda, mogu donijeti samo strani faktori - nametanjem rješenja, što je manje realno, ili možda sankcijama prema domaćim političarima. Jer, trenutni Ustav nije samo argument više retrogradnim snagama da BiH nazivaju propalom državom, nego je u svojoj osnovi diskriminatoran prema vlastitim građanima.
Do ustavnih reformi ne može da dođe jer ključni politički akteri ne mogu da se dogovore ni oko čega, tvrdi Hadžović: “To je začarani krug u kojem se BiH vrti i koji će biti teško razbiti”.
Činjenica je da smo postali ozbiljna tema u međunarodnim krugovima, no to ne znači da će ustavne promjene doći preko noći, niti da će ovi koji sada vladaju pokazati interes, volju niti konkretne poteze da građanima Bosne i Herceovine ponude evroatlantsku perspektivu.
federalna.ba