AP: Napad Izraela na Iran vodi ka sveopćem ratu

Izrael je prošle noći iz zraka bombardovao vojne ciljeve u Iranu serijom napada u znak odmazde za baraž balističkih projektila koje je Islamska Republika ispalila na Izrael početkom ovog mjeseca. Izraelska vojska je saopćila da su njeni avioni gađali objekte za proizvodnju projektila ispaljenih na Izrael i lokacije raketa zemlja-zrak. Nije bilo neposrednih naznaka da su pogođena naftna ili raketna mjesta što bi značilo mnogo veću eskalaciju sukoba.

Eksplozije su se čule u Teheranu, glavnom gradu Irana - Islamska Republika tvrdi da je šteta "ograničena", a iranski državni mediji su umanjili značaj napada. Iranska vojska je saopćila da su poginula dva njena vojnika, javila je iranska televizija Al-Alam.

Ipak, napad Izraela na Iran donosi opasnost da ta dva zakleta neprijatelja gurne bliže sveopćem ratu u vrijeme rastućeg nasilja širom Bliskog istoka, gdje su militantne grupe koje podržava Iran - uključujući Hamas u Gazi i Hezbolah u Libanu, već u ratu s Izraelom.

Poslije napada je Ministarstvo vanjskih poslova Irana izdalo saopćenje u kojem se navodi da ta država ima pravo na samoodbranu i "pravo i obavezu da se brani od strane agresije".

"Iran je dva puta napao Izrael, uključujući i mjesta na kojima su civili bili ugroženi, i platio je cijenu za to. Fokusirani smo na naše ratne ciljeve u Pojasu Gaze i Libanu, a Iran nastavlja da se zalaže za širu regionalnu eskalaciju", rekao je kontra-admiral Daniel Hagari, portparol izraelske vojske.

Detonacije su se čule satima prije izlaska Sunca u Iranu. To je bio prvi put da je izraelska vojska otvoreno napala Iran koji se sa neprekidnom paljbom stranog neprijatelja nije suočio od svog rata sa Irakom osamdesetih.

Smatra se da je Izrael povezan sa ograničenim napadom iz zraka u aprilu kod velike zrakoplovne baze u Iranu u kojem je pogođen radarski sistem odbrane ruske proizvodnje.

Današnji napad je kao dio izraelske "dužnosti da odgovori" na napade na njega "Irana i njegovih zastupnika u regionu", rekao je Hagari.

Podvukao je da su "izraelske odbrambene snage ispunile svoj zadatak", a "ako bi režim u Iranu napravio grešku počinjući novu rundu eskalacije, obavezni su da odgovore".

Izraelski opozicioni lider Jair Lapid je kritikovao odluku Vlade Izraela da se ne bombarduju "strateški i privredni ciljevi".

"Mogli smo i trebalo je da tražimo mnogo veću cijenu od Irana", napisao je Lapid u objavi na platformi X.

Sjedinjene Države su upozorile da Izrael ne bi trebalo da nastavi odmazdu, ukazujući da bi napad prošle noći trebalo da bude kraj razmjene vatre s Iranom.

Saudijska Arabija je jedna od nekoliko zemalja u regionu koje su osudile napad, nazvavši ga "kršenjem iranskog suvereniteta i kršenjem međunarodnih propisa i normi".

Ministarstvo vanjskih poslova te kraljevine je saopćilo da odbacuje "širenje sukoba koji ugrožava bezbednost i stabilnost zemalja i naroda u regionu".

Hamas, koji podržava Iran, nazvao je napad "eskalacijom koja pogađa sigurnost regiona i sigurnost njegovih ljudi".

Nuklearna i naftna postrojenja smatrani su mogućim ciljevima za odgovor Izraela na iranski napad 1. oktobra, prije no što je administracija predsjednika SAD-a Josepha Bidena sredinom oktobra dobila uvjeravanja Izraela da neće gađati te mete, što bi bila velika eskalacija.

Iranska vojska je saopćila da su napadi bili usmjereni na vojne baze u pokrajinama Ilam, Khuzestan i Teheran, ali nije iznijela pojedinosti.

Ona je zatvorila svoj zračni prostor tokom napada, ali je iranska Organizacija civilnog zrakooplovstva saopćila da su letovi nastavljani već u 9 sati, prenijela je iranska državna novinska agencija IRNA.

Ni iranska državna televizija satima nije iznijela detalje posljedica napada.

Iranski stav da brzo umanji značaj napada može ponuditi mogućnost da se ne odgovori na njega, čime bi se spriječila daljnja eskalacija.

Iran je u aprilu ispalio talas raketa i dronova na Izrael pošto su dva iranska generala ubijena u očiglednom izraelskom napadu iz zrak u Siriji na iransku diplomatsku kancelariju. Rakete i bespilotne letjelice izazvale su minimalnu štetu, a Izrael je, pod pritiskom zapadnih zemalja da pokaže uzdržanost, odgovorio ograničenim napadom koji nije otvoreno priznao.

U Libanu, desetine ljudi su ubijene, a hiljade ranjene u septembru kada su pejdžeri i voki-tokiji pripadnika Hezbolaha eksplodirali dva dana, što se pripisuju Izraelu. U velikom izraelskom napadu iz zraka sljedeće nedjelje kod Bejruta su ubijeni dugogodišnji lider Hezbolaha Hasan Nasralah i nekoliko njegovih najviših komandanata.

Iran je 1. oktobra ispalio najmanje 180 projektila na Izrael u znak odmazde, ali nanijevši samo minimalnu štetu i nekoliko ranjavanja.

Premijer Benjamin Netanjahu je odmah rekao da je Iran time "napravio veliku grešku".

Izrael je tada pojačao pritisak na Hezbolah pokretanjem kopnene invazije na južni Liban. Više od milion Libanaca je raseljeno, a broj poginulih je naglo porastao u bombardovanju Bejruta i okoline.

Izrael i Iran su ogorčeni neprijatelji od Islamske revolucije 1979. godine. Izrael smatra Iran svojom najvećom prijetnjom, navodeći se pozive njegovih lidera na uništenje Izraela, njihovu podršku antiizraelskim militantnim grupama i nuklearni program zemlje.

Tokom njihovog višegodišnjeg prikrivenog rata izvedena je izraelska kampanja atentata koja je, kako se pretpostavlja, pobila vrhunske iranske nuklearne naučnike, a iranska nuklearna postrojenja su hakovana ili sabotirana, sve u misterioznim napadima za koje je kriv Izrael.

S druge strane, Iran je okrivljen za niz napada na komercijalne brodove na Bliskom istoku posljednjih godina, koji su kasnije prerasli u napade jemenskih pobunjenika Huti na brodove u Crvenom moru.

Taj prikriveni rat sve više izlazi na vidjelo od 7. oktobra 2023., kada su Hamas i drugi militanti napali Izrael. Ubili su 1.200 ljudi, uglavnom civila, i odveli oko 250 talaca u Gazu. Kao odgovor, Izrael je pokrenuo razornu zračnu i kopnenu ofanzivu protiv Hamasa, a Netanjahu je obećao da će nastaviti borbu dok svi taoci ne budu oslobođeni. Ostalo ih je u Gazi oko 100, a pretpostavlja se da je otprilike jedna trećina mrtva.

Više od 42.000 Palestinaca je poginulo u Gazi, po lokalnim zvaničnicima koji ne prave razliku između civila i boraca, ali kažu da su više od polovine poginulih žene i djeca.

federalna.ba/Beta-AFP