Anđelić za Svijet o mogućim ishodima sraza Rusija - Zapad
Putinova pobjeda na izborima i novi šestogodišnji mandat u Kremlju, bili su potpuno očekivani. No donedavno hipotetička pitanja o budućim geostrateškim odnosima, sada postaju fakti. Naime, Putin aktuelnoj inicijativi na ukrajinskom frontu može dijelom zahvaliti Iranu odakle je nabavio značajan broj jeftinih dronova, ali i Sjevernoj Koreji, iz koje su stigle milionske količine artiljerijske municije. O mogućim ishodima sraza Rusija - Zapad u magazinu Svijet razgovaramo s profesorom međunarodnih odnosa iz Londona, Nevenom Anđelićem.
Neovisno od ogromne vojne moći Rusije, ta vojna saradnja, pogotovo sa Sjevernom Korejom, dala je trenutnu inicijativu ruskoj strani na ukrajinskom frontu. S druge strane, obećana pomoć Zapada Ukrajini, dobrano kasni. Evropljani i nekako drže korak, no Amerika je potpuno zatajila zbog Trumpovog republikanskog jezgra u Zastupničkom domu Kongresa. Da li se u ovom trenutku suočavamo sa nečim na što ponajbolje podsjeća jedna Čerčilova misao – da će Amerika na kraju uraditi pravu stvar, nakon što isproba sve ostale?
„U ovom slučaju ta misao se ne može u potpunosti primijeniti. Ako krenemo s odnosom Rusija – Sjeverna Koreja, Rusija je nekad imala klijenta Sjevernu Koreju, Sjeverna Koreja je zavisila od Rusije, sada je to gotovo odnos ravnopravnih partnera. Rusiji treba Sjeverna Koreja. Sjeverna Koreja ne daje to naoružanje Rusiji po nekim sniženim cijenama. Vidimo da se taj nivo nekog odnosa prema Rusiji promijenio. Rusija sada zavisi prema drugim stranama, prema kojima prije nije u tolikoj mjeri zavisila ili nije nikako. Ukoliko joj te države okrenu leđa onda je Rusija u velikim problemima“, ocijenio je Anđelić.
Istovremeno, kaže on, Ukrajina je u problemima - nedostatak naoružanja, municije, novaca i ljudstva. Tu je i jedna od stvari koja se nije u analizama spominjala, navodi Anđelić, Rusija ima znatno veći potencijal iz kojeg može regrutovati ljude za svoj rat.
Dalje navodi da u SAD-u imamo situaciju hoće li ostati sadašnji predsjednik i na neki način nastaviti dosadašnju politiku ili će doći Trump za kojeg se spekuliše da ima velike simpatije prema Putinu.
„Kada se to sve sagleda, koga bi Putin više preferirao u Bijeloj kući - Biden je politika konfrontacije, podrške Ukrajini, s Trumpom je nepoznanica jer on je pokazao, kad ode u krevet pitanje je šta će odlučiti. Putin Trumpa ne priželjkuje u mjeri u kojoj bismo pomislili u prvom redu“, smatra Anđelić.
federalna.ba