Anđelić za Svijet: BiH čvrsto na strani Zapadne alijanse
"Mislim da među putinovce možemo uvrstiti i političare, ali i obične ljude, građane koji su demontrirali na nekoliko mjesta u BiH, kao i u drugim mjestima u regiji Zapadnog Balkana", istakao je profesor međunarodnih odnosa Neven Anđelić za Svijet, te dodao:
"Naime, taj neki porast, rast identitetske politike tokom posljednjih decenija doveo je do toga da ljudi osjećaju privrženost nekim od vrijednosti koje su im geografski daleko od njihovih mjesta življenja. Po nekoj toj pravoslavnoj vezi dolazimo do toga da ljudi osjećaju solidarnost sa ruskom politikom i invazijom Rusije na Ukrajinu. Tu ser problem stvara i to meni nije jasno, u Ukrajini većina stanovništva je takođe pravoslavne vjere. Tako da se onda postavlja pitanje interpretacije te identitetske politike. Ja onda dolazim do nekih drugih mogućnosti zbog čega se osjeća ta solidarnost. Rusija je jaka sila, jaka zemlja i neke političke opcije unutar BiH, ali i susjednih zemalja nastoje da imaju zaštitnika, poltronski se donekle ponašaju u nekim svojim internim suprotstavljanjima na političkoj osnovi sa drugim političkim partijama u njihovim zemljama ili u susjedstvu. To je konkretno slučaj u BiH. Imamo neke neprirodne čak koalicije unutar bh. političke scene gdje se glasa u Domu naroda PS BiH protiv usaglašavanja vanjske politike BiH prema pitanjima u Ukrajini u skladu sa vanjskom politikom EU. I tu je koalicija bila predstavnika iz RS-a i HDZ-ovih poslanika i poslanica."
Smatra da su sankcije Velike Britanije uvedene Miloradu Dodiku i Željki Cvijanović dio jedne globalne fronte koja se sada postavlja i kristališe.
"Sukob dviju intepretacija društava, politika i moralnih vrijednosti u društvima. Imamo liberalnu demokratiju koja se poistovjećuje sa Zapadom i interpretacija te demokratije na taj način proširila se do same granice sa Rusijom. Recimo Baltičke republike su tu, Finska je tu, ali isto tako imamo i rastom identitetske politike, ne samo u nekim drugim područjima već i unutar tih zemalja. Imamo i tu neku alternativu gdje postoji demokratska borba ko će prevladati. U ovim drugim zemljama kao što je Rusija, kao što je ovaj kraj u BiH i oko nje, ali i u drugim zemljama poput Turske recimo, imamo razvitak autoritarnih sistema gdje jak lider dominira političkom scenom jedan duži niz godina. Ta dominacija se oslikava i u vanjskoj politici u pokušajima da budu od utjecaja ili presudni u nekim drugim krajevima. Tako da imamo i rusko prisustvo u toj konfrontaciji sa Zapadom, prisustvo na Zapadnom Balkanui ti neki maligni utjecaji jesu bili prisutni, mada ja mislim da oni nisu toliko jaki kao što se u prvi mah činilo. Jer kada pogledamo šta stoji iza toga, kolika su recimo ekonomska ulaganja, ona nisu toliko velika kad se sagledava na snagu ruske ekonomije. Potom možemo pogledati političku prisutnost, onda dolazimo do one koordinacije. Ta identitetska politika ima prevagu i onda imaju političke snage unutar zemalja koje se bore za prevlast i samim tim za preustrojavanje zemlje u neko drugo savezništvo. BiH, bez obzira na te unutarnje borbe i na pokušaje izvana, je od '95. čvrsto na strani te neke Zapadne alijanse iako nije uspjela da proizvede potpuno funkcionirajući liberalni demokratski sistem."
federalna.ba