Analiziramo odnose BiH i Hrvatske: Dokad će susjedi prelaziti crvenu liniju?

Prijateljski savjeti, dobre i iskrene namjere zvaničnog Zagreba i Beograda na sceni su za javnost, a iza scene uplitanje u bh. prilike. Domaćih reakcija nikad ne manjka, ali konkretne akcije za takvo ponašanje izostaju. I dok bi se unutrašnja politička pitanja trebala rješavati u Bosni i Hercegovini, ona su uvijek glavna tema u susjedstvu. Politički zvaničnici Beograda i Zagreba nikad ne kriju da je upravo Bosna i Hercegovina važan vanjskopolitički faktor tih zemalja.

„Uvijek je kriva Srbija, uvijek je kriv Beograd“.
Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije (8.6.2024.)

A, Aleksandru Vučiću uvijek uspije dobri stari recept, da od krivca napravi žrtvu. Deklarativno je opredijeljen za mir, u cilju mu je samo, kako on kaže, da zaštiti interese srpskog naroda. U praksi je to, ipak, nešto drugačije. Na djelu - podizanje nacionalnih tenzija. Dokaz tome je i održani tzv. svesrpski sabor pod sloganom „Jedan narod, jedan sabor - Srbija i Srpska“, tokom kojeg su dvije vlade zajedno usvojile „Deklaraciju o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda". A, u duhu budućnosti i jačanja veza, napravio je Vučić i turistički aranžman, za političare, ali i za djecu.

„Svaki ministar u Vladi Srbije, ubuduće, prvo mjesto gdje će ići biće Banjaluka, a ne neko drugo. Svaki ministar u Vladi Srpske – prvo mjesto gdje će ići je Beograd. Sada će ekskurzije iz RS-a iz u Srbiju, a iz Srbije u RS, a kad upoznamo Srbiju i Srpsku, onda možemo da upoznajemo svijet“.
Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije (8.6.2024.)

A, svijet je upoznat i s nedosanjanom željom mogih, posebno Aleksandra Vulina – 'srpski svet'. Važno je napomenuti da je Vulin, najglasniji zagovarač teze 'svi Srbi u jednoj državi', pod američkim sankcijama zbog koruptivnih i destabilizirajućih aktivnosti koje su omogućile ruski maligni utjecaj na Balkanu. No, ni to ga ne sprečava i svaku priliku koristi da zagovara svesrpsko jedinstvo.

„Rekli smo da će Srbi brinuti o Srbima, rekli smo da će Srbi imati zajedničku budućnost zato što jesu jedno“.
Aleksandar Vulin
potpredsjednik Vlade Srbije (21.11.2024.)

I jedni i drugi su u stvarnim problemima. Ali, političke elite se bave skretanjem priče s gorućih ekonomskih i opštedruštvenih tema i spinovanjem javnosti, jer da nema dizanja tenzija i držanja građana u stalnom strahu od onih drugih, ništa drugo ne bi imali da im ponude. U malo nježnijem tonu, uz neizostavne poruke podrške i prijateljstva, stižu suptilne prijetnje, ali i uplitanja zvaničnog Zagreba. Tako je nedavno u Mostaru zapaljiva izjava predsjednika Hrvatskog sabora izazvala buru u javnosti. Prijatelji ne prijete jedni drugima. Ili, ipak, prijete?

„Čini mi se da, ako nema konstitutivnosti i jednakopravnosti, tada neće biti ni BiH“.
Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora (28.11.2024.)

I Jandroković nije jedini. U Hrvatskoj, Plenković i Milanović ljuti protivnici, ali kada govore o BiH, pogledi su slični.

„Ako je Hrvatska ta koja Bosni i Hercegovini dovodi plin s južne strane, zato se zove Južna plinska interkonekcija, ne bi li onda trebalo voditi računa i o interesima hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini na jedan razuman i funkcionalan način, pragmatičan? A ne da se donosi zakon koji je drukčiji od onoga što su politički predstavnici hrvatskih stranaka i stranaka Trojke dogovorili. To nije u redu“.
Andrej Plenković, premijer Hrvatske (13.12.2024.)

„Status Hrvata u Bosni i Hercegovini je prekaran. Njih se tamo vara, uzimaju im se prava i plinska interkonekcija je samo primjer što ti se dogodi kad, kao Dragan Čović, koji nije moj stranački drug, dobije etiketu od američke ambasade da je ruski agent. Ruski agent. Dakle, tako završavaš ako nisi pokoran“.
Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske (24.12.2024.)

Da bi zaustavio gubitak moći, zvanični Zagreb, a i stranačka politika koja ga kreira, koriste se potpuno izokrenutim tumačenjem ključnih pojmova koje nameću u javnom prostoru. Kako ne odustaju od uplitanja u Južnu plinsku interkonekciju, tako nikada nisu odustali ni od uplitanja u izmjene Izbornog zakona BiH. Bezbroj je primjera u prošlosti i sada da Bosna i Hercegovina i njeni građani ne upravljaju procesima u vlastitoj zemlji, već da to rade njihove komšije i susjedi.

federalna.ba