Analiziramo: Može li i smije li Schmidt odblokirati Dom naroda PSBiH?
Nazire li se deblokada Doma naroda Bosne i Hercegovine? Predsjedavajući Nikola Špirić zakazao je hitnu sjednicu i dao potpis za razmatranje vlastite smjene. S njim u paketu i smjena SNSD-ovih ministara. Naravno, ukoliko sjednica i bude održana. Kvorum klimav, partnerstvo HDZ-a i SNSD-a ponovo na stabilnim nogama. Sve bi mogao poremetiti visoki predstavnik, no hoće li i može li?
Tri mjeseca, pet sjednica, bezbroj izgovora, kalkulisanja, brojanja ruku, kršenja poslovnika: Državni dom naroda s jedne tačke ne može da se pomjeri - smjena SNSD-ovih kadrova. Prvi na redu sam predsjedavajući ovog doma Nikola Špirić. Od prvog pokušaja smjene bez imena do petog, pomak napravljen bar kada je u pitanju potpuna inicijativa.
Ovaj put imenom i prezimenom. Sjednica zakazana, datum 19. maj, Špirićevo ime zajedno sa stranačkim kolegama ministrima Srđanom Amidžićem i Stašom Košarcem. No, to što je zakazano ne znači i da će biti održano. Ako se i pojave SNSD-ovi delegati, kvorum vrlo lako može biti srušen uz pomoć HDZ-a.
“HDZ sigurno neće da glasa za ovu smjenu tako da ne postoje uslovi da se dođe do promjene parlamentarne većine. Suština je da se dvije stranke tome izrazito protive - HDZ i SNSD. HDZ neće da pusti Dodika i uradiće sve da ostane ovakva struktura na vlasti, a SNSD se bori i nogama i rukama da sačuva pozicije jer onda ostaju važan faktor u Bosni i Hercegovini”, kaže politički analitičar Asim Metiljević.
Pokazao je SNSD već nebrojno puta da je itekako odlučujući faktor. Od brisanja gumicom i uklanjanja bagerom, SNSD je malo veći kamen spoticanja na putu Trojke ka novoj državnoj koaliciji. Smjene do Doma naroda imale su prohodnost, ali čini se da posljednja stepenica zahtijeva i malo veći dvokorak Trojke s opozicijom iz RS-a. Kapaciteta, bar za sada, sami za to nemaju. U nekoliko navrata ruku su pružali prema drugoj ruci spasa, onoj koja drži bonske ovlasti. Visoki predstavnik već je uveo sankcije SNSD-u i US-u. Da li je to samo početak njegovog djelovanja i šta bi značilo ako bi intervenisao i u Domu naroda.
“Ukoliko bi se to desilo, po mom sudu, to bi bio vrlo riskantan potez jer bi mogao utjecati na daljna dešavanja u Bosni i Hercegovini, prvenstveno politička, ali i sigurnosna. Mislim da bi politički potez i Hrvata i Srba bio izlazak njihovih predstavnika iz Doma naroda, što bi onda u potpunosti paraliziralo rad Doma naroda i ne bi to bilo deblokiranje nego njegovo praktično zaustavljanje”, navodi akademik Asim Peco.
No, takva odluka osim što bi mogla prouzrokovati dublju kriznu, nije ni u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine. Morao bi se ili mijenjati Ustav ili naći opravdanje za intervenciju, poput određene vrste privremene mjere. Što bi opet moglo izazvati burne rekacije predstavnika političkog vođstva srpskog naroda, ali i hrvatskog. Bio bi to preveliki rizik čak i za visokog predstavnika, čije akcije su već okarakterisane kao politički progon.
“Eventualno bi se mogla propisati neka kazna za one koji ne dolaze na sjednicu, koji namjerno napuste sjednicu, ali to nisu neke drastične mjere. Bojim se da su ruke vezane - ne možemo prisiliti HDZ da se odrekne Dodika i da glasa, a oni ništa neće uraditi da se stvari promijene. Mislim da će ova struktura ostati, bojim se, do sljedećih izbora”, kaže Metiljević.
Opravdanje za intervenciju OHR-a moglo bi biti nadjačano reakcijom na nju. Dodiku samo jedan adut plus za političku igru i pokazivanje Trojke kao nedorasle da u toj igri učestvuje. Od nove sjednice svakako su očekivanja mala, ali i blokada ima rok trajanja. Bar naredne godine na izborima građani neće morati sabirati ko je više učinio. Jer su rezultati očigledni.
federalna.ba