Analiza diskursa i kritička analiza diskursa u Bosni i Hercegovini

Analiza diskursa i kritička analiza diskursa tokom vremena razvile su se u značajno interdisciplinarno područje istraživanja koje se bavi proučavanjem jezika u njego­vom društvenom kontekstu. Kao društveno angažirane naučne discipline, analiza diskursa i kritička analiza diskursa nisu samo naučni pristupi istraživanju jezika i komunikacije, već i oblik društvenog angažiranja i kritike društvenih praksi. U bo­sanskohercegovačkim filologijama su se analiza diskursa i kritička analiza diskursa afirmirale kao naučne i nastavne discipline.

Brojne nastavnice i nastavnici te nauč­nice i naučnici na bosanskohercegovačkim univerzitetima posvećuju se istraživanju i podučavanju analize diskursa i kritičke analize diskursa, prenoseći tako mladim ljudima vještinu analitičkog pogleda na jezičke prakse, omogućavajući im da kritički razmišljaju o “datostima” svijeta koji ih okružuje.

Naučni skup Analiza diskursa i kritička analiza diskursa u Bosni i Hercegovini ima cilj, prije svega, okupiti sve lingvistice i lingviste koje/koji se bave ovom oblašću, kako bi odgovorili na sljedeća pitanja:

– Šta se podrazumijeva pod analizom diskursa i kritičkom analizom diskursa u pojedinačnim filologijama?

– Koje su sličnosti i razlike u polazištima i pristupima analize diskursa i kritičke analize diskursa u različitim filologijama (osnovni postulati, razgraničenja od susjednih grana lingvistike, pitanje kritičnosti vs. deskriptivnosti, razvojni put u procesu etabliranja u različitim filologijama)?

– Koji su ključni teorijski koncepti i kakav je odnos prema interdisciplinarnosti?

– Koje su nove perspektive u analizi diskursa i kritičkoj analizi diskursa?

Pitanja koja se postavljaju u empiriji su pitanja kriterija i standarda pri izradi korpusa; pitanja metoda istraživanja i kategori­ja analize primjenjivih u analizi diskursa i kako ih odabrati. Konačno, želimo disku­tirati o odnosu kvalitativnog i kvantitativnog pristupa analizi.

Ovaj naučni skup ima i funkciju platforme na kojoj naučnice i naučnici mogu pred­staviti svoja dosadašnja istraživanja u oblasti analize diskursa i kritičke analize diskur­sa, kao i podstaći daljnji razvoj i jačanje diskursnolingvističkih i kritičkodiskursnih istraživanja. Konačno, skup ima i nastavno-pedagoški cilj, a to je razmjena iskustava, jačanje i daljnje etabliranje analize diskursa i kritičke analize diskursa kao nastavnih sadržaja i/ili predmeta u univerzitetskoj nastavi u našoj zemlji.

 Podsjećamo, svake godine, 26. septembra, Evropa slavi svoju višejezičnost. U proslavi Evropskog dana jezika učestvuju mnogobrojne kulturne institucije. Ali o čemu je tu zapravo riječ?

Kada neko govori više od jednog jezika, od toga profitira ne samo on kao pojedinac, nego i cijelo društvo. Poznavanje više jezika može povećati mogućnost našeg međukulturalnog razumijevanja, ali i poboljšati šanse na tržištu rada, te predstavlja bitan preduslov za rast privrednih društava. I kod dostizanja određenih političkih ciljeva, poput razumijevanja među narodima i unapređenja demokratije, višejezičnost može umnogome doprinijeti. Tako je i Evropska godina jezika, ustanovljena pri Vijeću Evrope i Evropskoj Uniji 2001. godine, imala za cilj unapređenje međusobnog razumijevanja i jezičke raznolikosti, te omogućavanje učenja stranih jezika. Kao rezultat uspjeha ovog projekta proistekla je ideja o Evropskom danu jezika, koji se od 2002. godine obilježava svakog 26. septembra i u kojem sudjeluju razne jezičke i kulturne ustanove, udruženja, univerziteti i škole.
Univerzitet u Sarajevu – Filozofski fakultet

Centar za naučnoistraživački rad i stručne aktivnosti ,Centar za bosanski, hrvatski i srpski jezik, Centar za strane jezike u saradnji sa Društvom za unapređenje primijenjene lingvistike u Bosni i Hercegovini organizatori su naučnog skupa: Analiza diskursa i kritička analiza diskursa u Bosni i Hercegovini.

Doc. dr. Elma Durmišević:

( Dunja Jelovac )