Ana Banko za FR: I nakon imunizacije treba se čuvati

Treba bježati od senzacionalizma koji vodi brzopletom tumačenju naučnih rezultata, navodi Ana Banko, virusolog s Instituta za mikrobiologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu. Upozorava da je važno ljude ne dovoditi u zablude prevelikim optimizmom, niti ulivati strah.

Razgovarala: Aida Hasanbegović

Godina 2021. bit će godina novih izazova, od brzine imunizacije zavisit će i cirkulacija virusa i mutacije, odnosno nastanak novih sojeva.

Klinička ispitivanja su pokazala da vakcine protiv koronavirusa mogu biti izuzetno uspješne, međutim čak i 95-postotna efikasnost ostavit će milione ljude nezaštićenima, nažalost zbog nemogućnosti da pristupe procesu imunizacije. 

Izazovi vakcinacije

Efikasnost same vakcine nema direktnu vezu sa milionima ljudi koji će ostati nezaštićeni. Kada bi svi bili vakcinirani u relativno kratkom periodu, što je nemoguće, virus bi bio pod efikasnom kontrolom. Izazovi vakcinacije sa kojima se nismo sreli u historiji jesu da kompletna populacija na globolnam nivou treba da bude vakcinirana u dvije doze u što kraćem vremenu, a što predstavlja ozbiljan problem za proizvođače i logistiku. Najveća otežavajuća okolnost će biti činjenica da za milione ljudi vakcina neće biti dostupna, kaže viruslog Ana Banko. Navodi da ukoliko se posmatra brzina transmisije i uzme u obzir da se virus nalazi na svakom dijelu planete i da se sitaucija ne može gledati izolirano, onda je potreban visok procenat, čak i do 90 posto prokuženosti populacije.

Oni koji se cijepe bit će u prednosti

Razvoj i odobrenje sigurne i efikasne vakcine protiv koronavirusa za manje od jedne godine od početka pandemije je zaista izvanredno postignuće naučne i medicinske zajednice koje je ponudilo nadu.

Na pitanje u kojoj će mjeri oni koji se cijepe biti u prednosti, Banko ističe da oni koji su uspješno prelaželi bolest, sticanjem imuniteta i antitijela, sticali su i određenu dozu samopouzdanja te shvatali da imaju prednost određeno vrijeme. Bit će u prednosti oni koji se cijepe, jer će vakcina sprečavati da se razbole ili da razviju teže kliničke forme bolesti. Svi koji budu stekli imunitet vakcinom, imaće određenu prednost , ali bez obzira na broj vakciniranih u prvoj fazi, i dalje se treba pridržavati epidemioloških mjera, ističe doktorica Banko.

Ljudi stvaraju antitijela, ovaj imuni odgovor se različito razvija

Imuni odgovor postoji, on štiti. Ali koliko štiti i koliko dugo, to još ne znamo? Virusolog Ana Banko smatra da prirodno stečeni imunitet u mnogome će pomoći kolektivnom, ali i da je nužno nadgledanje stanja imuniteta, čak i nakon široke primjene vakcine.

Imuni odgovor različito se razvija kod ljudi koji su imali različitu težinu kliničke slike. Oni koji su imali težu kliničku formu bolesti razvijaju bolji imuni odgovor i kod njih je moguće registrirati veću koncentraciju antitijela. Međutim, ono što ne znamo jeste da li kad izgubmo antitijela i dalje imamo imunitet, koji se bazira na T limfocitima, s obzirom na to da postoje dva nivoa imuniteta. Očigledno je da postoji sačuvana memorijska imunost, ali, nažalost, postoje i slučajevi ponovne zaraze. Imunitet nije dugotrajan, ne znamo koliko traje i od čega zavisi. To će svakako biti predmet budućih istraživanja, kaže virusolog Ana Banko.

Prirodni stečeni imunitet će pomoći kolektivnom

Ako imate jedan broj populacije koji ima antitijela stečena prirodnim putem, taj procenat će se sabirati s procentom imunizirane populacije, što doprinosi efikasnom prokužavanju populacije. Nakon svake vakcine postoji period u kojem se prati efikasnost. Nadzor je neophodan jer nijedan proizvođač ne može dati garanciju koliko će trajati zaštita.

Potrebna kvalitetna komunikacija naučne zajednice s općom populacijom

Još uvijek nemamo adekvatnu percepciju i nivo javnog znanja o efikasnosti vakcine u zaustavljanju pandemije. Na koji način kvalitetno komunicirati s javnošću kako bi se prevladali strahovi i predrasude, jer se radi o novoj vrsti cjepiva, Banko ističe da se radi o velikom izazovu, jer smo se vrlo često susretali sa suprotnim stavovima stručne zajednice.

Moje profesionalno mišljenje jeste da kad informirate javnost koja nema dovoljno medicinskog znanja i ima očekivani strah, onda se informacije moraju prenositi na jasnom nivou. Treba bježati od senzacionalizma koji vodi brzopletom tumačenju naučnih rezultata koji se sada mnogo brže publiciraju,navodi Banko koja upozorava da je važno ljude ne dovoditi u zablude prevelikim optimizmom, niti ulivati strah.

Dokaz o vakcini kao ulaznica? Nije nelogično, ali je vrlo nezahvalno

Na pitanje hoće li se dokaz o vakcini tražiti kao ulaznica, posebice kada su u pitanju putovanja, prisustva određenim događanjima ili poslovima, što najavljuju određeni zvaničnici zdravstvene zajednice i lideri država, Banko kaže da tu informaciju nema, da je imaju oni u uskim krugovima koji o tome odlučuju. Nije nelogično, ali je vrlo nezahvalno. Vakcina nije obavezna, ali kao što se traži potvrda o PCR testu za ulazak u određenu zemlju, možda će umjesto njega biti dovoljan dokaz o imunizaciji. No to ne znači da neko ko nije primio vakcinu, a biće mnogo onih koji iz određenih razloga neće moći da je prime , za njih će, prepostavljam, i dalje važiti potvrda PCR ili nekog drugog testa da nisu infektivni. Još uvijek je sve na nivou spekulacija i pretpostvaki, navela je u intervjuu virusolog Ana Banko.

federalna.ba