Alija Kadrić - Život posvećen književnosti, likovnoj umjetnosti i humanitarnom radu

Novinar, fotograf, publicista, književnik, slikar i humanista Alija Kadrić porijeklom iz Bosne i Hercegovine, sa adresom u Švedskoj, u pola vijeka rada i djelovanja u svim tim segmentima uložio je sebe, a najviše ga raduje kad nekome može pomoći. Dokle god ga zdravlje služi i dalje će se, kaže, angažirati u pomoći školama, boljem obrazovanju, kulturi, porodicama kojima je potrebna pomoć.

- Pisat ću i knjige, u planu imam još najmanje 20 knjiga. Dosad sam pripremio desetak knjiga, samo trebam napisati recenzije i poslati u štampu. Želja mi je da iza mene ostanu dobra djela i lijepa riječ, da me se ljudi sjećaju po mojim dobrim djelima - naglasio je Kadrić.

Kroz 50 godina profesionalnog angažmana, Kadrić je bio pokretač i urednik mnogih novina, radio i TV emisija, a njegovo književno stvaralaštvo obuhvata brojne knjige.

- Autor sam brojnih knjiga među kojima treba spomenuti knjige poezije: "Čovjek - pjesma", " Žena bez lica", "Na kraju duge", "Tišina počinje da govori", "Samoća kuca na vrata", "Ubija me ovo beznađe", 'Najljepše pjesme Alije Kadrića' i druge spise i stihozbirke - kazao je. 

Publikovao je knjige eseja "Bošnjaci, otrijeznite se" i 'Odabrani eseji Alije Kadrića'. Važnim smatra spomenuti i knjigu dijaloga, razgovora, intervjua "Zrnca mog života" te knjigu o genocidu nad Bošnjacima "Neuništivost bošnjačke duše", kao i ilustrativnu knjigu "Priče i dogodovštine Nasrudin-hodže" te "Moji prvi šahovski potezi“, "Razmišljanja, pouke, razmišljanja, citati, poruke života“ I, II i III - knjiga, "Citati sa dodatnim porukama", "Kako vratiti pamćenje", knjige vjerskog karaktera "Uputstva za namaz", "Najljepši hadisi", "Pet islamskih šartova", "Pravedne halife". Tu su i knjige o zanimljivim ljudima "Životna priča efendije Sakiba Begana i "Ragip Sijarić - Homer sandžački", a kaže da je to putokaz za mlade u tuđini, daleko od domovine.

Alija Kadrić je koautor knjige "500. godina od Ajvatovice“, zajedno sa piscem Huseinom Čepalom - "Puče stijena i poteče voda", "Mala monografija - Prusac Ajvatovica". Pisac Suad Krajinović objavio je knjigu stvaralačkog portreta Alije Kadrića s naslovom "Poezija istine i ljubavi", Ragip Sijarić knjigu "Moj ahbab - Alija Kadrić".

Pjesme i priče Alije Kadrića obuhvaćene su i u više od deset antologija, objavljenih u Bosni i Hercegovini i emigraciji. Taj stvaralac je i u grupi od 19 istaknutih pisaca Bosne i Hercegovine, u djelu naslovljenom "Raspolućene duše".

Prijevodi književnog stvaralaštva Alije Kadrića objavljeni su na više svjetskih jezika, prvenstveno na švedskom, engleskom, makedonskom, ruskom, turskom, albanskom i drugim jezicima. Ta međunarodna afirmacija bila je presudna da Alija Kadrić bude primljen u Društvo pisaca Bosne i Hercegovine te u Savez švedskih pisaca, Udruženje bošnjačkih pisaca u zemljama Skandinavije, a član je i Udruženja makedonskih pjesnika ”Denicija” u Švedskoj. O stvaraocu Aliji Kadriću napisano je u knjizi 'Ko je ko u BiH' i Enciklopediji Sandžaka. Alija Kadrić surađuje i sa Društvom pisaca u Sandžaku, a  i Maticom Bošnjaka. Uredio je veliki broj knjiga u regionu.

Alija Kadrić uspješno se okušao i u oblasti likovne umjetnosti. Autor je više ciklusa po raznim motivima iz bosanske tradicije, koje je prezentirao u četiri kataloške publikacije. Izdao je knjige 'Moje slike i Ja - grafika, ulje i akvarel'; 'Slike sjećanja - grafika', 'Umijeće ekspresivnosti linije i kontrastima crnoga i bijeloga svijeta' i knjigu 'Svjetlost u mojim očima je boja kista..., ulje i akril...'. U bogatoj karijeri imao je više od 20 samostalnih i kolektivnih izložbi. To su jedinstvene slike sjećanja.

O njegovom radu i stvaralaštvu snimljena su i dva dokumentarna filma "The Journalist", autori Uzeir Bukvić i Midhat Ajanović i film "Čovjek velikog srca" kamera i scenariji: Senad i Džeaila Honić i Alija Kadrić, montaža: Hamza Kadrić i Hamza Adžemović.

Nadaleko je poznat, ne samo književni i umjetnički opus, nego i humanitarni rad Alije Kadrića. Upriličio je više humanih akcija za pomoć žiteljima Bosne i Hercegovine. Još je aktivan i pomaže djeci, školama i raznim udruženjima kojima je pomoć potrebna.

- Moja duša i moje srce ispunjeni su srećom i zadovoljstvom kad mogu nekome pomoći, barem i uputiti lijepu riječ. Toga danas nedostaje. Ubi nas ovo beznađe, pohlepa, materijalizam i brzi tempo života. Davno je rekao Karl Marx ”Otuđenje čovjeka od čovjeka, otuđenje čovjeka od porodice, otuđenje čovjeka od zajednice - društva"... Zar to nije danas vidljivo... – naglašava.

Za usporedbu rada u savremenom švedskom društvu i ranijeg perioda s početka njegove karijere, Kadrić kaže 'velika je razlika, prije nije bilo društvenih mreža, mobilnog telefona i drugih pomagala za određeni posao'.

- Prije sam naprimjer kucao tekstove i pjesme na pisaćoj mašini. I koliko se gubilo vremena. Ipak život je tad bio manje stresan, porodica zdravija i iskrenija. Imao si svoj posao, išao na godišnji odmor, imao više prijatelja. Bili smo priznati i cijenjeni - istaknuo je.

A otkud Alija Kadrić u Švedskoj? Prisjeća se da je u vrijeme rata, devedesetih godina prošlog vijeka, u Bosni i Hercegovini radio kao fotograf i novinar. Među stotinama hiljada izbjeglica našao se igrom sudbine, a njegova adresa sada je u Švedskoj.

- Iako nisam imao namjeru ići iz svoje zemlje, sudbina je odlučila drugačije. Neposredno prije odlaska, radio sam na poslovima ratnog novinara, izvještavao i snimao dijelove napadnutih gradova i stradanja koja su se tamo dešavala, sa namjerom da to pokažem svijetu. Nestalo mi je materijala za izradu fotografija, a mogao sam to nabaviti jedino u Hrvatskoj. Zato sam otišao u Zagreb, ali se ubrzo potom granice zatvaraju i ne mogu nazad u BiH - prisjeća se. Tada počinju putešestvija Alije Kadrića - od Makedonije i Turske do Skandinavije (Švedske, Norveške i Danske).

- U svim tim zemljama razgovarao sam sa našim ljudima, fotografisao, prikupljao materijal za knjige i za arhivu. Konačno sam se skrasio u Švedskoj, u Geteborgu. Tad zapravo i započinje moj rad, u punoj jačini i sa jasnim opredjeljenjem i stavovima pomoći svojoj zemlji i svom narodu. Iz tog perioda izašao sam nekoliko decenija stariji, a misli su mi ispisivale riječi koje svojom snagom i jačinom nisu dale da se olako prepuste zaboravu. Tad započinje moj pravi i najplodniji opus u književnom stvaralaštvu. Sav moj angažman ogleda se na osnivanju i sređivanju glasila „Glas BiH“ (Stockholm 1993), "Bošnjačka misao" i "BH Riječ". Glasila u kojima sam objavljivao priloge u interesu odbrane Bosne od agresora. Pokrenuo sam i "Alčak", "Alčakov mislilac" te "Busness", "Kultur & Media“, koji i danas uređujem, nakon 33 godine boravka u Švedskoj. Poseban angažman sam dobio na TV Bosna u Geteborgu (2000), to je prva televizija na stranom jeziku (bosanskom jeziku). Ujedno sam izabran za predsjednika Internacionalnog udruženja "Kultur & Media", koje je ove godine obilježilo tri decenije postojanja - naglasio je Kadrić u tekstu koji je Feni ustupila medijska agencija BHDINFODESK iz Birminghama.

Fena