Akademski diskurs o temi 'Raspad Jugoslavije i put BiH u nezavisnost'
(Izvor: Fena/Harun Muminović)

Akademski diskurs o temi 'Raspad Jugoslavije i put BiH u nezavisnost'

U organizaciji Bosanske akademije nauka i umjetnosti "Kulin ban" danas je upriličen akademski diskurs o temi "Raspad Jugoslavije i put Bosne i Hercegovine u nezavisnost, te da li je moglo drugačije" o kojoj su govorili akademici Eli Tauber i Suad Kurtćehajić.

Tauber je naglasio da je raspad Jugoslavije jedna posebno osjetljiva tema koja je već samo kao ideja djelovala nevjerovatno, ali na kraju se pak dogodila. Podsjetio je da su svi koji vole Bosnu i Hercegovinu kao multietničku zajednicu glasali na referendumu jedinstvenu i nedjeljivu, nezavisnu državu.

Predsjednik Bosanske akademije nauka i umjetnosti akademik Suad Kurtćehajić konstatirao da 31 godinu od nezavisnosti svjedočimo duboko podijeljenom društvu iznoseći podatak da Bošnjaci, na mjestima gdje nisu većina, žive možda najlošiji u historiji BiH.

- Percepciju da je sve u redu stvara slika položaja Bošnjaka u Sarajevu i dijelovima BiH gdje su Bošnjaci u većini, a to je prostor nešto manji od 30 posto teritorije BiH - istaknuo je.

Upozorio je i na stalnu blokadu zakonodavne vlasti koja bi trebala da donosi stotinu zakona godišnje na nivou države BiH kako bi za petnaestak godina mogli računati da ćemo ući u Evropsku uniju.

Smatra da nepoštivanje odluka Ustavnog suda BiH koje se tiču zabrane obilježavanja 9. januara kao Dana Republike Srpske i raspolaganja nepokretnom imovinom koja je državnom vlasništvu od institucija vlasti u bh. entitetu Republika Srpska pokazuje svu nemoć države.

Jedini instrument koji može natjerati političare i institucije entiteta RS da poštuju Ustav je međunarodna zajednica predvođena visokim predstavnikom Christianom Schmidtom jer jedino oni, kaže Kurtćehajić, mogu suspendirati kočničare u RS-u i uvesti ekonomske sankcije.

- Ukoliko i taj instrument izostane onda imamo BiH kao nemoguću i nefunkcionalnu državu, a za to snosi krivicu međunarodna zajednica i prije svega Evropska unija i Sjedinjene Američke Države koje su priznale BiH u aprilu 1992. godine ali joj nisu pružile nikakvu zaštitu - ističe on.

Sagledavajući današnje stanje akademik Kurtćehajić je dao kratak pregled državno-pravne historije BiH sa posebnim osvrtom na stvaranje obje Jugoslavije ističući da se bez razumijevanja njihovog nastanka ne može pravilno ni razumjeti kriza i raspad jugoslovenske federacije.

Pozvao je novije generacije političara, a prije svega predstavnike bošnjačkog naroda kao najbrojnijeg, da nađu minimum zajedničke volje s prije svega bosanskim Srbima i Hrvatima potrebne za funkcioniranje Bosne i Hercegovine kao države, saopćeno je iz Bosanske akademije nauka i umjetnosti 'Kulin ban'.

federalna.ba/Fena

Bosanska akademija nauka i umjetnosti "Kulin ban" Kulin ban Raspad Jugoslavije