Ahmed Ananda – Mevlana – Okean Ljubavi, treći dio
„Ovo je putovanje ka najboljem od staništa. Tamo gdje nas najveće blagodati čekaju. Kada ovo budu čitali ašici, oni dotaknuti božanskom ljubavlju, osjetit će veliku radost. Kao što se žedna polja raduju zvucima grmljavine, koji ne nagovještavaju ništa drugo doli blagodatnu kišu. I kao što se umorne oči raduju snu. Ovo putovanje će donijeti radost Duši i lijek našem tijelu. Na njemu se nalazi ono što iskreni u ljubavi prema Allahu, vole i ono za čim žude. Za putnike na duhovnom putu koji traže i čeznu za onim što hladi njihove oči i donosi radost njihovoj Duši, ovdje su sakupljene najslađe od voćaka, najuzvišenije od svih stvari koje se priželjkuju i za kojima se vatreno žudi, dovodeći tako bolesnika liječniku, vodeći ašika voljenom. Ove riječi će biti bolne onima koji su od Boga daleko, a oni koji su blagoslovljeni darom vjerovanja radovat će se ovim riječima i zahvaljivati nebesima na njima.“ – Mevlana
**
Mevlana Dželaludin Rumi potiče iz porodice učenjaka Bahaudina Velada. Rođen je u mjesecu septembru 1207.godine, u gradu Behl, regija Baktrija, koja je tada bila dio Persijske Monarhije. To je danas područje države Afganistan. Zbog neprijatnosti kojima je Dželaludinov otac bio izložen, te zbog dolaska Mongola, porodica učenjaka Velada odlazi iz grada Behla i putuje regijama Istoka. Nastanjuju se u gradu Konyi, u istočnoj Anadoliji, u oblasti Rum, gdje Dželaludinov otac predaje teologiju. Nakon očeve smrti Dželaludin odlazi u Siriju, u gradove Alep i Damask. Pet godina kasnije, vraća se u Konyu i dobija mjesto profesora teoloških nauka. Zanimljiv i bitan je susret Dželaludina Rumija sa lutajućim dervišem Šemsedinom Tabrizijem, susret koji je skoro potpuno promijenio Rumijev život. Pod Tabrizijevima utjecajem, Rumi postaje pjesnik i mistik. Većinu svojih djela iz tog perioda Rumi je pisao pod pseudonimom Šemsedin. Njegovo najznačajnije djelo je poema „Mesnevija“. Dželaludin Rumi umro je u Konyi, u decembru 1273.godine. Ime Rumi dobio je po oblasti Rum u kojoj je živio veći dio svog života, a Mevlanom su ga nazvali njegovi učenici. Mevlana u prevodu sa perzijskog jezika ima značenje naš učitelj, vodič.
**
Prevod i priprema – Ahmed Ananda
Učestvovali – Izudin Bajrović, Rinko Golubović, Semir Krivić i Edhem Husić
Rumijeve stihove na persijskom govorio Muhamedi Parviz
Kompozitorica – Rada Nuić
Adaptacija /dramatizacija – Vesna Ljubić
Ton-majstor – Mustafa Hodžić
Režija – Miralem Ovčina
Produkcija – Dokumentarno-dramski program Radija Federacije BiH, 2004.godine
Urednica – Vesna Ljubić
Foto – pinterest.com
**
Iskreni duhovni tragalac nikada nije umoran od prijateljstva. Za njega nema slađe hrane od ponavljanja Allahovog imena za sofrom predanosti. Duhovna spoznaja se postiže putem tri stvari. Jezikom, koji ponavlja ime Božije. Srcem, koje žrtvujući sebe pokazuje zahvalnost Allahu. I tijelo, koje strpljivo čeka. Tijelo je kao školjka na suhom. Ono mora biti natopljeno odricanjem, samoobuzdavanjem i duhovnim nastojanjima. Nema ništa bolje od duhovne poniznosti. Sretan je čovjek koji je zadovoljan onim što ima i ne želi ono što imaju drugi. Istinski prijatelj mora biti tajanstven poput Allaha. Mora podnositi ružna djela i mane svoga prijatelja. Ne smije biti povrijeđen njegovim griješenjem. Ne smije mu svoja leđa okrenuti i ne smije ga okrivljivati. On mora neumorno praštati, baš kao što i sam Allah voli da prašta i pokriva naše grijehe. – Šemsedin Tabrizi