Afrička turneja Emanuela Macrona s ciljem obnove narušenih veza

Predsjednik Francuske Emanuel Macron obišao je četiri bivše afričke države koje su bile francuske kolonije, kako bi potvrdio opredijeljenost njegove vlade za neuplitanje u unutrašnja pitanja Gabona, Angole, Republike Kongo i Demokratske Republike Kongo. Povlačenje velikog broja vojnika iz svojih baza u tim i drugim bivšim kolonijama, kako kaže Macron, jedan je od poteza Francuske na putu da ne postane „idealno žrtveno janje“ u borbi sila za kontrolu nad Afrikom. Znakovito je i što se posjeta Crnom kontinentu šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova pokopila s Macronovom. Uzimajući u obzir da se Francuska povlači, a Rusija naoružava afričke zemlje prepune lokalnih sukoba, na tom primjeru vidimo kome je Afrika sve naklonjenija.

Afrička turneja predsjednika Francuske Emanuela Macrona organizovana je s ciljem obnove narušenih veza. Francuska želi biti saveznica, ali ne odlučujući faktor u svojim bivšim kolonijama. Vlada smatra da je to način da se poboljšaju odnosi s tim zemljama, u kojima raste antifrancusko raspoloženje. Macronov stav je da je Françafrique vrijeme prošlo.

"Izgleda kao da se i dalje od Francuske očekuje da zauzima stavove koje ona odbija da zauzme, i ja to potpuno podržavam. Francuska je neutralni sagovornik koji govori sa cijelim svijetom i čija uloga nije da se miješa u unutrašnju politiku", navodi Macron.

Kao najkonkretniji korak smanjenja nacionalnog uplitanja, naveo je povlačenje dobrog dijela francuskih vojnika iz baza u afričkim zemljama. Ali ne potpuno odsustvo francuskih snaga.

"Naš model više se ne smije temeljiti na vojnim bazama kakve sada imamo. Ubuduće će naša vojna prisutnost biti dio baza, škola i akademija kojima ćemo zajednički upravljati."

Ipak, lideri u afričkim zemljama, s kojima se Macron sastao tokom protekle turneje, donekle očekuju od Francuske da pomogne u rješavanju lokalnih konflikata i zaustavljanju ratova koji se vode između militantnih grupa i državnih vojski.

"Francuska i predsjednik Macron u Angoli imaju pouzdanog partnera na afričkom kontinentu, koji će surađivati s Francuskom u gotovo svim temama, uključujući mir i sigurnost, ne samo na našem kontinentu, već i u ostatku svijeta. A očekujemo da to bude obostrano i da nam se pomogne u rješavanju naših problema", kazao je João Lourenço, predsjednik Angole.

"Mi U Demokratskoj Republici Kongo zabrinuti smo agresijom u našoj zemlji ali i onom u Ukrajini. To nas je prisililo da pojačamo svoje vojne resurse. Zabrinuti smo hoćemo li to uspjeti uporedo s programima lokalnog razvoja, financiranja besplatnog obrazovanja i zdravstvenog osiguranja", istakao je Felix Tshisekedi, predsjednik Demokratske Republike Kongo.

Uz obećano savezništvo, Macron je objasnio da će se pristup Francuske s ekonomskog aspekta promijeniti prema bivšim kolonijama. Rekli bismo da je takva odluka djelomično uslovljena trenutnom geopolitičkom situacijom i svim onim što se dešava iza kulisa rata u Ukrajini – nastojanjem da se promijeni svjetski poredak i Zapad skine sa hegemonističkog trona.

"Moramo biti jasni u pogledu naše ekonomske prisutnosti na afričkom kontinentu i načina na koji se to doživljava. Nalazimo se u poziciji koja ne ide u dobrom smjeru i to je uglavnom naša krivnja jer smo prečesto imali logiku ekonomije neočekivanog dobitka. Mislili smo da zato što smo Francuska, čak i kad smo radili loše i kad smo bili skuplji od drugih i kad naša financijska rješenja nisu bila tako dobra, da se i dalje podrazumijeva da budemo izabrani za saradnika. Više neće biti tako, jer je Afrika postala polje nadmetanja."

Upravo tako, polje nadmetanja, na kojem, čini se u ovom trenutku vode neke nezapadne sile, u prvom redu Kina i Rusija. Te sile su vješto iskoristile geopolitički trenutak da učvrste svoju poziciju koju grade već godinama kroz podršku u brojnim ratovima. Afrika je kontinent izuzetno bogat prirodnim resursima, ali ekonomski nejak i zatrovan lokalnim sukobima. Dakle, idealno polje za ostvarivanje nadmoći u odnosu na Zapad, prema kojem nepovjerenje među Afrikancima raste u posljednje vrijeme. O tome koliko ozbiljno savršen trenutak shvata Rusija, govori i afrička turneka šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova u jeku rata u Ukrajini i ogromnih pritisaka na njegovu zemlju sa svih strana.

"Naša zemlja, koja se nije okaljala krvavim zločinima kolonijalizma, uvijek je iskreno podržavala Afrikance u njihovoj borbi za oslobođenje od kolonijalnog ugnjetavanja. Generalno se zalažemo za uspostavu učinkovitog finansijskog sIstema koji je otporan na potencijalni utjecaj neprijateljskih država", kazao je Lavrov.

Vješto je Lavrov u ove riječi upakovao činjenicu da je Rusija i dalje na raspolaganju za slanje oružja, da će Kina uskočiti s investicijama koje afričkim zemljama očajnički trebaju, ako Afrika u potpunosti okrene leđa Zapadu i radi s Rusijom i Kinom na uspostavi novog globalnog poretka. Uspostavu svoje vladavine na ovom kontinentu Rusiji je do sada naravno otežavao Zapad, koji je i pored oružja kojim je Rusija podržala određene strane u afričkim sukobima, uspijevao jače podržati suprotstavljene. Rast antizapadnog raspoloženja Moskva vidi kao idealnu priliku da promijeni tu situaciju. A ako pogledamo da ni jedna od G20 zemalja ne dolazi iz Afrike, a i ptice na grani znaju kolika bogatstva leže pod afričkom zemljom, jednako će profitirati i Rusija, uz nju i Kina, koliko i afričke zemlje koje grcaju u siromaštvu. Na putu je win-win situacija, a afrički lideri su bili dovoljno pametni da tome utru put tako što niti jedna zemlja s tog kontinenta nije osudila rusku invaziju na Ukrajinu. Valjda, poučeni gorkim iskustvima, kada su zapadnjaci ili sjedili skrštenih ruku ili preko njihovih leđa ostvarivali svoje interese dok se prolivala krv u brojnim sukobima proteklih decenija. A da ne pričamo o onome što su doživjeli za vrijeme kolonijalne ere.

federalna.ba