Dok vlade na Balkanu nastoje da nabave vakcine, raste broj skeptika
Vlade na Balkanu nastoje da nabave vakcine protiv korona virusa, ali ih očekuje druga opasnost - sve veći broj skeptika po pitanju vakcinacije, piše danas agencija Frace press.
Među tim skepticima su neki ljekari, političari, pa čak i teniska zvijezda Novak Đoković.
Dezinformacije o kovid-19 šire se društvenim mrežama brzo kao i sama pandemija.
"Naravno da će Srbi odbaciti ovu zlu i smrtonosnu stvar", poručuje jedan korisnik interneta na Facebook stranici poznatog skeptika.
"Zašto bi neko ko je zdrav primio vakcinu", pita drugi.
Antivakserski pokret je globalan, a posebno plodno tlo je na Zapadnom Balkanu.
U ovim siromašnim zemljama jugoistočne Evrope već će biti teško kupiti dovoljno doza za sve.
Tu je i veliki izazov, prevazilaženje nepovjerenja, kako to kaže predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski: "Ne smijemo dozvoliti da polupismeni šarlatani i pseudo-ljekari dominiraju nad najvećim imenima nauke i instituta koji su od pojave prvih vakcina spasili milione života".
Zabrinutost je stvarna. Više od polovine anketiranih u većini zemalja regiona u oktobru nije namjeravala da se vakciniše protiv kovid-19, navodi se u izvještaju Savjetodavne grupe za Balkan u Evropi (BiEPAG).
Poređenja radi, istraživanje Ipsosa sprovedeno istog mjeseca pokazalo je da je više od 60 odsto ispitanika bilo spremno da se vakciniše u zemljama poput Španije, Njemačke ili SAD-a.
Ako se neko i dalje preispituje vezano za ultra brzi razvoj novih vakcina, na Balkanu, teorije zavere oko virusa nailaze na "upečatljiv" odjek, navodi BiEPAG.
Više od polovine anketiranih vjeruje da je korona virus stvoren u kineskoj laboratoriji ili da farmaceutska industrija ima ulogu u njegovom širenju.
Trećina vjeruje da ima istine u teorijama koje pronalaze vezu između virusa i 5G mreže koju vide kao biološko oružje američke vojske ili zavjeru Billa Gatesa da svjetsko stanovništvo bude čipovano.
Ta uvjerenja su izgleda "duboko uvriježena u svim slojevima društva" u Srbiji, Bosni, Albaniji, na Kosovu, u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, navodi BiEPAG.
Na Balkanu su dezinformacije već dugo ukorjenjene zbog nepovjerenja u vlasti i institucije, kompromitovane zbog korupcije i netransparentnosti.
Da biste se "upecali" na lažne vijesti u Srbiji, dovoljno je da otvorite neki od tabloida koji redovno predviđaju skori rat.
Teorije međunarodnih zavjera neprijatelja iz komšiluka ili iz svijeta obiluju regionom gdje su političari ovladali vještinom odvraćanja pažnje od ekonomskih problema koji ga proganjaju od ratova devedesetih.
Antivakserske teorije šire se "lako tamo gdje je slabo povjerenje u autoritet", kaže penzionisani profesor epidemiologije sa Univerziteta u Beogradu Zoran Radovanović.
"Na Balkanu, poslije 30 godina propadanja, ljudi ne vjeruju vlastima, uključujući i medicinske vlasti".
Veliki je kontrast u odnosu na Titovu Jugoslaviju, koja je pobijedila posljednju veliku evropsku epidemiju variole masovnom kampanjom vakcinacije 1970-ih.
Prema profesoru Radovanoviću, skepticizam prema vakcinama razvio se tokom posljednjih pet godina, u početku kao reakcija na MMR vakcinu (morbile, zauške, rubeole) koja je lažno povezana sa autizmom.
Kao rezultat, u 2018. godini zemlja je zabilježila nagli porast slučajeva morbila.
Prema studiji koju je objavio The Lancet, Srbija je među šest zemalja u svijetu koje su između 2015. i 2019. zabilježile "značajan porast" broja onih koji smatraju da vakcine nisu bezbjedne.
Te sumnje po Balkanu širi šačica ljekara od kojih neki imaju desetine hiljada pratilaca na društvenim mrežama.
Oni hvale navodne prednosti hodanja bosim nogama 15 minuta dnevno ili postavljaju linkove za članke o navodnim opasnostima novih vakcina.
Twitter nalog srbijanskog psihijatra i političarke desnice Jovane Stojković je zatvoren nakon objavljivanja obmanjujućih informacija o vakcinama usred napada na migrante i LGBTQ zajednicu.
"Ili ljekari ne znaju mnogo, ili se ne edukuju, ili namjerno ćute o negativnim aspektima vakcinacije", rekla je ona agenciji France press.
Ona odbacuje etiketu da je antivakser i navodi da je za "slobodu izbora".
Ljekari su 2017. podnijeli prijavu protiv doktorice Stojković koju optužuju za širenje panike tvrdnjama da će nevakcinisanu djecu "oduzimati roditeljima" i neistina o samim vakcinama.
Neki mladi naučnici nastoje da se bore protiv takvih glasina.
Isidora Stanković koja studira biomedicinu u SAD-u, navela je komponente Pfizerove vakcine na Facebooku.
"Ono što izgleda 'opasno' jer ste bježali sa časova hemije, nije nužno da je tako", navodi ona.
Ali, u Hrvatskoj, specijalista interne medicine doktorica Lidija Gajski rekla je na televiziji da tehnike koje se koriste za nove vakcine nisu dokazane i da "veza između koristi i štete nije jasna".
Naučna zajednica je, međutim, obrazložila brzi razvoj vakcina, podsjećajući da se, historijski gledano, gotovo svi neželjeni efekti pojavljuju u roku od šest nedjelja.
To nije spriječilo pulmologa, bivšeg člana srbijanskog kriznog štaba, da dovede u pitanje "efekte" vakcine "na plodnost" iako nijedan podatak ne podržava ta strahovanja.
"Ako je date ljudima bez prethodnog testiranja na miševima, stvarate zabrinutost", rekao je Branimir Nestorović.
U međuvremenu, dolazi do daljih podjela po pitanju vakcina.
Ana Popovac (50) iz Mostara kaže da "vjeruje u modernu nauku" i da sa nestrpljenjem čeka na vakcinaciju.
Međutim, njena 80-godišnja majka ne želi ni da čuje za to.
"Ona čita informacije na Facebooku koje su za mene lažne, i vjeruje da zapravo ja čitam lažne informacije", dodaje Popovac.
federalna.ba/Beta