Afganistanske migrante kidnapuju i muče na iransko-turskoj granici

Afganistanci koji bježe od Talibana kidnapovani su i mučeni od strane bandi dok pokušavaju preći granicu između Irana i Turske na putu ka Evropi, pokazalo je istraživanje BBC-ja. Bande potom šalju video zapise zlostavljanja porodicama migranata koji se drže kao taoci, tražeći otkupninu za njihovo oslobađanje.

Upozorenje: ovaj članak sadrži opise nasilja i seksualnih napada koje bi neki čitaoci mogli smatrati uznemirujućim

Okovani zajedno na planinskom vrhu sa katancima oko vrata, grupa afganistanskih migranata moli za njihovo oslobađanje. "Ko god gleda ovaj video, jučer sam kidnapovan, traže 4.000 dolara za svakog od nas. Tukli su nas dan i noć bez prestanka", kaže jedan muškarac, krvave usne, lica uprljanog prašinom .

Drugi video prikazuje grupu muškaraca potpuno golih, kako puze po snijegu dok ih neko šiba s leđa.

"Imam porodicu, nemojte mi to raditi; imam ženu i djecu, smilujte se, molim vas", viče jedan muškarac drugome, neposredno prije nego što je snimljen kako ga jedna od bandi uz prijetnju nožem seksualno zlostavlja.

Ovi uznemirujući video snimci dokaz su rastućih kriminalnih aktivnosti, u kojem bande u Iranu kidnapuju uglavnom afganistanske migrante dok se pokušavaju probiti do Evrope.

Migraciona ruta iz Afganistana u Iran, zatim preko granice u Tursku i u ostatak Evrope, koristi se decenijama. Autor teksta, BBC-jev novinar napominje da je i sam išao tim putem kada je prije 12 godina bježao iz Irana u Veliku Britaniju, gdje je dobio azil.

Ali ruta je sada opasnija nego ikad.

Oni koji pokušavaju da pređu iz Irana u Tursku satima hodaju po suhom, planinskom terenu bez drveća koje bi obezbijedilo hlad, što otežava i izbjegavanje sigurnosnih snaga koje patroliraju tim područjem. Kako su stotine hiljada pobjegle iz Afganistana otkako su talibani preuzeli vlast u augustu 2021., bande su vidjele priliku da profitiraju od ogromnog povećanja broja ljudi koji odlaze.

Često u saradnji sa krijumčarima otimaju ljude na iranskoj strani granice, iznuđujući novac od ranjivih grupa koje su često već platile velike iznose kako bi osigurali siguran prolaz. BBC je čuo priče o mučenju na najmanje 10 lokacija duž granice. Jedan aktivista koji je dokumentovao zlostavljanje u posljednje tri godine rekao nam je da je dobijao čak dva ili tri snimka torture dnevno.

U stanu u Istanbulu, glavnom gradu Turske, BBC upoznaje Aminu. Imala je uspješnu karijeru policajca u Afganistanu, ali je pobjegla iz zemlje kada je shvatila da će Talibani ponovo preuzeti vlast, a budući da je i ranije primala prijetnje od grupe.

Tiho govoreći i prekrivena ljubičastom maramom, ispričala je svoje iskustvo na granici kada su strane bande nju i njenu porodicu uzeli kao taoce.

"Bila sam jako uplašena, bila sam uplašena, jer sam bila trudna i nije bilo doktora. Čuli smo mnogo priča o silovanim dječacima." Njen otac Haji je rekao da mu je banda poslala video na kojem se vidi mučenje nepoznatog Afganistanca nakon što su oteli Aminu i druge članove njegove porodice.

"Ovo je bila situacija u kojoj sam se nalazio. Slanjem ovih videa upozoravali su me. Ako ne platite otkupninu, ubit ćemo vaše kćeri i vašeg zeta", kaže on.

Haji je prodao svoju kuću u Afganistanu kako bi platio bandi i oslobodio svoju porodicu. Zatim su ponovo pokušali da uđu u Tursku, ovoga puta uspješno.

Ali osmodnevna muka na granici bila je previše za Aminu. Izgubila je bebu. Osim bandi, Amina i ostali suočeni su s još jednom velikom preprekom na svom putu: Zidom.

Proteže se duž više od polovine tursko-iranske granice, visok je tri metra i ojačan je bodljikavom žicom i elektronskim senzorima i osmatračnicima od strane Evropske unije. Turska ga je počela graditi 2017. kako bi spriječila migrante da pređu u zemlju, ali oni i dalje dolaze.

Amina i nekoliko drugih rekli su da su pali u ruke nasilnih bandi na iranskoj strani nakon što su ih turske vlasti noću vratile preko granice, navode koje su također dokumentirale međunarodne grupe za ljudska prava.

Mahmut Kagan, turski advokat za ljudska prava koji zastupa tražioce azila, insistira da ova praksa, koja je nezakonita po međunarodnom pravu, pomaže bandama da iskorištavaju ljude.

"To je u velikoj mjeri povezano sa protjerivanjem nazad - tim kršenjima - jer stvara krhku grupu podložnu za sve oblike zlostavljanja", kaže on.

Turske vlasti nisu odgovorile na zahtjev BBC-a za komentar o ovim navodima. Suočeni sa sličnim optužbama grupa za ljudska prava, vlada je odbacila vraćanje migranata, rekavši da se sve aktivnosti na sprječavanju ilegalnog ulaska u Tursku provode u okviru upravljanja granicom.

Prije nego što je zid podignut, mnogi mještani su za život zarađivali krijumčarenjem robe preko granice. Ta trgovina je sada uglavnom nestala, što znači da su se neki umjesto toga počeli baviti kidnapovanjem ili krijumčarenjem migranata.

U Vanu, najbližem turskom gradu iranskoj granici i čvorištu za krijumčarenje migranata, BBC se sreo sa mladim Afganistancem po imenu Ahmed u štali prenamijenjenoj u sigurnu kuću, iz koje je sa krijumčarima pregovarao o sljedećoj etapi svog putovanja. Ahmedov brat je kidnapovan na iranskoj strani granice sa svojom porodicom kada su prošle godine pokušali pobjeći od talibana.

Ahmed je, tada još u Afganistanu, bio taj koji je primio pozive od bande sa zahtjevom za otkupninom. "Rekao sam da nemamo novca, otmičar je tukao mog brata. Mogli smo to čuti", priča on.

Ahmed je prodao stvari svoje porodice kako bi platio njihovo oslobađanje. Ali to iskustvo nije bilo dovoljno da ga spriječi da i sam pokuša proći istim tim putem šest mjeseci kasnije, očajnički želeći zaraditi za život nakon ekonomske krize koja je uslijedila od talibanskog preuzimanja vlasti. U glavnom gradu Afganistana, Kabulu, BBC je sreo Saida, tamo odakle je krenuo nakon šest neuspjelih pokušaja da pobjegne iz Afganistana i stigne do Turske. Obećan mu je lažni dokument koji će mu omogućiti da pređe u Tursku. Umjesto toga, kaže da ga je njegov kontakt izdao i prodao bandi, koja ga je mučila i tražila otkupninu od 10.000 dolara.

"Bio sam jako uplašen. Sve su mogli. Izvaditi mi oči, prodati bubrege, izvaditi srce", kaže on.

No, rekao je da se najviše plašio da će izgubiti njegovo dostojanstvo, nakon što je čuo kako banda razgovara kako bi ga mogli silovati i video poslati njegovoj porodici. Na kraju je pobjegao nakon što je platio 500 dolara.

BBC je poslao upit iranskoj vladi sa pitanjima šta se radi na suzbijanju aktivnosti bandi duž granice, ali nisu dobili odgovor. BBC-u je zabranjeno izvještavanje unutar Irana, tako da nisu bili u mogućnosti preći granicu kako bi nastavili istraživanje.

Sedmicama nakon intervjua, Said je kontaktirao BBC kako bi ih obavijestio da je ponovo u pokretu i da je ponovo stigao u Teheran. To je bilo prije osam mjeseci - od tada se više nisu čuli s njim.

Drugi koje je BBC sreo i koji su uspjeli stići u Tursku, poput Amine, pokušavaju optimistično gledati u budućnost. "Neću odustati. Znam da ću postati majka", kaže ona. "Znam da ću biti jaka."

BBC je izmijenio imena nekih sagovornika u ovom izvještaju radi njihove sigurnosti.

federalna.ba/BBC