Obilježavanje 140 godina advokature u BiH prilika da se istaknu pritisci na pravosudni sistem

Obilježavanje 140 godina advokature u BiH bila je prilika još jednom upozoriti na sve izazove, ali i pritiske kojim je izložen pravosudni sistem. Aktuelno je donošenja seta reformskih zakona iz oblasti pravosuđa koji su ispit funkcionisanja vlasti usmjerene ka evropskim integracijama. Kako očuvati integritet sudske vlasti ne narušavanjem odnosa nosilaca aktuelne vlasti i približiti BiH toliko željenoj EU?

Politička koplja trenutno se lome preko reformskih zakona iz oblasti pravosuđa, a put BiH ka Evropskoj uniji neće biti prohodan bez uređene vladavine prava. Stav prvog čovjeka VSTV-a BiH Halila Lagumdžije je da insistiranje na ubrzanju postupka donošenja zakona ne može biti opravdanje za rješenja teško provodiva u praksi. Upozorava - kada su u pitanju izmjene Zakona o VSTV-u BiH, dvije stvari se razlikuju u odnosu na ono što je ranije usaglašeno i dobilo podršku Venecijanske komisije: „To su odredbe koje govore o obavezi određenih organa i institucija da nam dostavljaju podatke - sad je to prilično razvodnjeno i bojim se da će tu biti u praksi problema. Postat ćemo na određen način zavisni od institucija entiteta pa čak i kantona kada je izbor članova VSTV-a BiH. Guraju se neka pravila i izborne regije koje mi pomalo liče na nešto što bi u praksi moglo ličiti na na Dom naroda“.

Kako očuvati nezavisnost pravosuđa zarobljenog u mrežu političkog utjecaja i u ambijentu kada je mnogima cilj neefunkcionalan pravosudni sistem? Od potkapacitiranosti do gomilanja neriješenih predmeta.

„Poznato je da već jednu godinu Ustavni sud ne radi u punom kapacitetu, što usporava sud i ne može raditi u onom kapacitetu, a broj predmeta već je već je preko 7.000, pogotovo iz apelacijske nadležnosti, koji Ustavni sud u najvećem dijelu rješavana sjednicama Velikog vijeća - koji čini 6 domaćih sudaca“, podsjeća Valerija Galić, predsjednica Ustavnog suda BiH.

Svečana skupština je bila prilika da najzaslužniji dobiju Zlatne plakete od kolega za svoj profesionalni angažman i da se još jednom ukaže na izazove ove profesije u našoj zemlji.

„Advokatura mora biti nezavisna. Ako nema nezavisnosti advokature, nema vladavine prava, demokratije. Prema tome, to je cilj kome moramo težiti i naravno da se suočavamo sa problemima i borimo s tim, ali to je nešto zbog čega advokatura i postoji“, poručila je Vukica Marjanović-Suljić, dobitnica Zlatne plakete.

Predsjednik Advokatske komore FBiH Bekir Gavrankapetanović podsjeća da živimo u državi sa 13 ustava, 13 ministara policije, 13 premijera... i da svaki kanton ima svoju zakonodavnu: „Sad možete misliti u toj množini zakona kako je raditi - jako teško“.

Očuvanje integriteta pravosuđa je najteži posao, posebno za zemlju koja teži evropskom pravnom identitetu iako su izazovi i nakon ulaska u EU veliki.

„Nakon ulaska u EU ulazite u veliko tržište za koje ni mi koji smo već 10 godina u Uniji nismo spremni jer male države male države ne mogu konkurisati velikim, a posebno ne na tržištu advokatskih usluga. Naravno i kroz to se kolege moraju izboriti za nezavisnu poziciju jer bez nezavisne advokature nema ni demokratije ni sigurnosti za klijente i stranke“, ističe Robert Travaš, predsjednik advokatske komore u Hrvatskoj.

Sve snažniji udari na institucije koje brane ustavni poredak pokazatelj su bh. političke atmosfere u kojoj se nastoji doći do usvajanja pravosudnih reformskih zakona. Koliko smo blizu ili daleko od cilja?

federalna.ba