Adnan Kapo: Brisel je blag prema beogradskom režimu - Srbija precjenjuje svoju moć

Adnan Kapo, direktor Instituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES) u intervjuu na Federalnom radiju govori o  Dejtonskom ustavnom uređenju i opstruiranju osnovnih načela,  budućnosti Bosne i Hercegovine kao integrirane u euroatlantske strukture, o nacionalističkim centrima moći kao generatorima problema u regionu, ruskoj agresiji na Ukrajinu i refleksiji na zapadni Balkan, te odnosima Rusije i Kine.

Ustav Bosne i Hercegovine, proistekao iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, nije u skladu sa suvremenim demokratskim standardima, jer ne omogućava uživanje osnovnih ljudskih prava. Omogućio je dominantno etno-nacionalističke centre moći, od kojih su neki skloni separatističkim tendencijama. Na pitanje da li ima nade da će BiH dobiti ustavno uređenje, koje će štititi efikasnost i funkcionalnost državnih institucija, a istovremeno pomiriti etnički i građanski princip, Adnan Kapo kaže da se etnički i građanski princip ne isključuju:

„Svi narodi su ujedno i građani, kao i u bilo kojoj drugoj zemlji. U različitim zemljama je različit omjer etničkih skupina, kod nas je izražen Ustav napravljen na taj način. A da li će Bosna i Hercegovina dobiti bolji Ustav, to će prije svega zavisiti od međunarodnih okolnosti, koje su u ovom trenutku vrlo kompleksne. Ono što se dešava u Evropi dodatno usložnjava proces, ali na nama je da radimo i nadamo se. Pridruživanje EU i NATO alijansi će pomoći da se Ustav BiH približi evropskim standardima.“

Iako je nažalost, Bosna i Hercegovina uvijek bila poligon za odmjeravanje snaga svjetskih sila, smatra da se u ovom trenutku na području zapadnog Balkana vode političke igre za utjecaj između NATO-a i Rusije, koja radi na zaustavljanju integracije regiona u Sjevernoatlantski savez. Navodi da je iznimno važana ulazak BiH u NATO alijansu, jednako u lokalnom i širem kontekstu.

„NATO je prioritet prije svega iz sigurnosnih razloga. Bosna i Hercegovina je centralna zemlja na zapadnom Balkanu za stabilnost cijele regije, samim  time i za sigurnost cijelog evropskog kontinenta. Na unutrašnjem planu, članstvo u Sjevernoatlantskom savezu smanjilo bi težnje o otcjepljenju, koje često dolaze iz Banje Luke, ali i zaustavilo snove svih onih u Beogradu koji žele širenje teritorije. Onaj ko pomisli na secesiju morao bi se dobro zamisliti prije takvih poteza. NATO je suštinska stvar za BiH, ulaskom u sigurnosni kišobran najjačeg sigurnosnog saveza, snovi o destabilizaciji bi morali umrijeti.“

Zbog novonastalih geopolitičkih okolnosti, Vijeće općih poslova Evropske unije odobrilo je kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu, a odluku treba potvrditi i Evropsko vijeće 15. decembra. Na pitanje šta znači kandidatski status bez dodatnih uvjeta, ali ipak uz određena očekivanja Brisela, Kapo ističe da je dobijanje kandidatskog statusa istovremeno i približavanje standardima EU:

„Ono što treba Bosni i Hercegovini jesu ujednačeni i predvidivi standardi . To je dobar znak političkoj stabilnosti. Članstvo u EU znače i ekonomske mogućnosti, otvaranja novih europskih fondova. Euroatlantske integracije  nikada nisu bile dilema za probosanske snage, samim time i ispunjavanje svih postavljenih uvjeta Evropske unije i NATO-a.  Politika iz Banje Luke i politika HDZ-a nije promijenjena, kočnice su uglavom dolazile iz entiteta RS. Nadam se da će uz pritisak međunarodne zajednice taj put integracija biti pomjeren ka naprijed.“

Adnan Kapo je komentirao uzroke i posljedice agresije Rusije na Ukrajinu, što je definitivno promijenilo geopolitički kontekst svijeta i ubrzalo globalnu transformaciju. Na pitanje može li Rusija ostvariti revanšističke ciljeve, poljuljati međunarodni liberalni poredak, vratiti status velike sile, kaže da invazija Rusije na Ukrajinu je ubrzala procese globalne transformacije i da su se stvari u ovoj godini radikalno pogoršale:

„Da li će se Rusija vratiti na scenu i biti značajna kao u vrijeme Sovjetskog saveza, vrlo teško da će tako nešto dogoditi. Svi ekonomski pokazatelji, pa i vojni, ako se izuzme nuklearni arsenal, govore u prvacu da Rusija neće uspjeti vratiti slavu koju je imala u drugoj polovini 20. stoljeća.“

Smatra da Rusiji odgovara destabilizacija situacije na zapadnom Balkanu, jer time odvraća pažnju od agresije i zločina koje čini u Ukrajini:

„Vidimo šta se dešava na Kosovu posljednjih dana. To je dio jedne šire geopolitičke igre i postoji povezanost stanja u Ukrajini s tenzijama na Balkanu. Vratimo se na ključnu 2014. godinu, kao presudnu za gubljenje ruske kontrole nad Ukrajinom. Tom promjenom počelo je i dizanje tenzija u ovoj regiji, vidi se koordiniranost ovih procesa. Rusija generalno nema moć koja se percipira u javnosti. Bruto nacionalni dohodak Rusije jednak je BDP-u  Njujorka (New York), treba znati da se politička moć crpi iz ekonomske snage. Rusija precjenjuje svoju moć, kao što i Europska unija potcjenjuje svoju moć. Europska unija treba biti čvršća i jedinstvenija bez obzira na unutarnje razlike članica.“

Stava je da je Brisel blag prema beogradskom režimu i Aleksandru Vučiću, koji nije napustio relativizaciju grešaka prethodnika.

„Apsolutno je blag. U određenim političkim centrima moći postoje pogrešne procjene da će ekonomskom potporom i  snishodljivošču interesima beogradskog režima privoliti Srbiju euroatlantskim integracijama. Politike beogradskog režima nisu trenutne, one su konstanta. Ako se pokaže odlučnost Zapada prema Beogradu, vjerujem da bi se mijenjala i situacija na zapadnom Balkanu. Aleksandar Vučić je odličan glumac koji glumi svoj film svaki dan. Svjestan je da je Kosovo izgubljeno, ali javnim nastupima pokušava pokazati da mu je stalo do Kosova i da je ono dio Srbije. Njegova igra nije dugoročna. Srbija je sklona precjenjivanju svojih mogućnosti, mnogo više je tu mitologije nego realnih mogućnosti“, zaključuje Adnan Kapo.