Adis Arapović: Nema suvislog razloga da se ne usvoje EU zakoni, u pozadini su ataci na Ustavni sud i Izborni zakon

Ovoga ponedjeljka u političkim minutama Jutarnjeg programa gostovao je Adis Arapović, politolog i bivši parlamentarac.

Mogu li bh. vlasti ispuniti neophodne uvjete do novog izvješća Europske komisije i dobiti pozitivnu odluku Europskog vijeća u ožujku? Jesu li politički lideri zaista opredijeljeni za EU integracije? Kakva je politika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini? Kako tumačiti diplomatsku ofanzivu posljednjih tjedana? Kako vidi rješenje ponovno aktualiziranog pitanja Izbornog zakona? Kako ocjenjuje rad koalicije na državnoj i federalnoj razini?

-Odluka Evropskog vijeća-

''To isključivo zavisi od poteza naše političke elite. Evropska komisija je u nekoliko navrata nama davala domaću zadaću, to je krenulo sa onih 14 prioriteta, onda osam nužnih pa smo na kraju došli do četiri. Od ta četiri naše su vlasti donijele odluku o pregovorima sa FROTEX-om. Što je samo po sebi trivijalno. Za one koji ne znaju, u principu FRONTEX je sigurnosna operacija EU na njenim granicama gdje ljudi žele da na granicama sa EU žele da imaju svoje posmatračke misije. Mi se s tim zadatakom hrvimo par godina. Ona tri koja su ostala su mnogo ozbiljnija zakona. U svim ovim mjesecima koji su iza nas, političkim borbama, medijskim izvještajima, mi nismo čuli niti jednu rečenicu šta je tačko sporno sa Zakonom o sukobu interesa. Dalje, šta je tačno sporno sa Zakonom o pranju novca. Kome tačno smeta? Ko sprečava da se ta odluka donese? Imamo dva skrivena problema. Šta se stavlja u prvi plan? Stavlja se djelimično Zakon o sudovima i to opet zbog trivijalnog razloga gdje će biti lokacija apelacionog odjeljenja. Ja sam duboko uvjeren da je to jedan spin, iza toga ima nešto mnogo krupnije, a to je Izborni zakon i Zakon o Ustavnom sudu. Jedan od partnera inzistira na istiskivanju stranih sudija, a tu je prepreka Ustav. Drugi skriveni razlog jesu opet namjere drugog partnera u vezi sa Izbornim zakonodavstvom. Visoki predstavnik najavljuje nametanje tehničkih izmjena Izbornog zakona. Tehničke izmjene nisu tehničke, one su krucijalne intervencije koje trebaju da osiguraju integritet, odnosno fer i poštene izbore. Onda se to nekako trivijalizira nazivajući to tehničkim izmjenama. Mislim da nema niti jednog suvislog razloga da Parlamentarna skupština BiH, odnosno, parlamentrana većina na nivou BiH sutra u redovnoj proceduri dovrši tri uslova koja su davno iskomunicirana iz Evropske komisije, i to će biti sasvim dovoljno da u ovom osjetljivom političkom momentu za Evropsku komisiju. Oni imaju brojne probleme na periferiji EU. Njima trebaju rezultati. Ne žele još jedan vruć krompir. Ova tri zakona se mogu donijeti u roku od 15 dana da ima političke volje, a ja se bojim da je ovo manipuliranje javnosti i da se iza toga kriju dva ozbiljna politička cilja, odnosno dvije političke agende, to je atak na Ustavni sud iz oba entiteta i atak na Izborno zakonodavstvo'', kazao je.

-Put BiH ka Evropskoj uniji-

''To je kombinacija i internih i eksternih faktora. Čuo sam nekoliko puta u javnosti pogotovo od predstavnika političke vlasti da se nekim državama progledalo kroz prste i da su brzo dobile kandidatski status pa pregovarački status. To nije tačno. Uprkos tome što u Ukrajini traje rat, dakle, ozbiljno ratno stanje, parlamenti i vlada rade sto puta brže i obuhvatnije od bh. vlada i parlamenta. Broj takozvanih evropskih zakona koji su prošli korz parlamentarnu proceduru je trocifern. Isto je i za Moldaviju, ali u manjem obimu. Oni su mnogo prije ispunili te uvjete, iako su nama ti uslovi postavljeni prije nekoliko godina. Drugi razlog jeste da je EU nakon nekoliko godina monitoringa  političkih dešavanja shvatila da mi ne možemo dijeliti krivicu zbog blokade EU po strankama. Ja ne mislim da je HDZ-u uopće prioritet da se promijeni način izbora članova predsjedništva. Dva su argumenta za to. Prvi takozvana homogenizacija ili kapitalizacija glasačkog tijela je u njihovim rukama kada god kandidat koji nije po njihovom izađe u izbornu utrku. Najbolje rezultate su pravili kada je kadidat bio Željko Komšić. Drugi razlog još konkretniji. Vrlo je mala vjerovatnoća da bilo koje političke stranke sa sjedištem u Sarajevu da glasaju za tu vrstu izbornih prijedloga koji će teritorijalizirati etnički koncept. Ovaj posljedni prijedlog pravi tu teritorijalizaciju etničkog glasanja, za tako nešto treba imati ili hrabrosti ili dalekovidnost ili imati potpunu ludost da uradite takvu štetu vlastitoj državi. Mislim da se taktizira da se traži puno da bi se dobilo dovoljno. Ustavni sud ne poznaje etnički prefiks prilikom izbora sudija, a strane sudije su garant da se ta etinčka podjela neće prenijeti u sud. Kada se naše društvo izdemokratizira, tada će doći do tih izmjena. Niti jedno poglavlje se ne može zatvoriti dok zakonodavstvo nije usklađeno dok su odlučioci u Ustavnom sudu oni koji nisu državljani BiH. Moguće je da se ove eke stvari riješe u 15 dana jer nema velikih prepreka. Pričamo o dva zakona koji ne zadiru u odnose moći u političkoj areni, ali možda zadiru u političke interese. Zašto nekome smeta donošenje Zakona o sukobu interesa, možda zato šro je to naša praksa u institucijama.To sužava političku moć i liderima koji su trenutno u skuobu interesa. Kome smeta Zakon o pranju novca? Kome smeta da se financijski tokovi u zemlji, posebno upravljanje gotovim novcem stavi pod kontrolu? Opet, očigledno, onima koji imaju na raspolaganju velike količine gotovog novca. Ja sam ubijeđen da se veliki dio izbornih kampanja finansira prljavim novcem. Ne finansira se zvaničnim tokovima. Kada stavite pod kontrolu gotovi novac, a to je taj zakon, vi sužavate potencijal i prostor za političke stranke da preko velikih količina neformalnog finansiranja ''pobjeđuju'' jer i te pobjede na izborima su diskutabilne. To je jedna velika izborna predstava. Mi, naprosto, nemamo fer i poštene izbore i imamo stotinu dokaza i izvještaja što domaćih što, stranih da je naš izborni sistem nedovršen. Imamo ogromne rupe u integritetu. Dodnosno, da veliki broj ima finansiranje izbornih kampanja neformalnim kanalima. Zato smeta i Zakon o sprečavanju novca'', zaključio je.

-Javni servisi bez finansiranja i izjava Elmedina Konakovića-

''Ja sam pročitao negdje tu izjavu, nisam vidio živi snimak, nisam vidio izvor. Sve se nadam da to nije tačno. Dakle, ako je to na taj način rečeno to je vrlo strašno i opasno. Nekako nam na najeksplicitniji i najbrutalniji način govori o potrebi političkih stranaka da drže pod krontrolom cjelokupni javni život. Javni emiteri su također Daytonska kategorija i dio problema prozlazi upravo zbog otpora dijela političkih elita iz RS-a da se taj dio Daytonskog sporazuma dovrši. Takozvana korporacija koja je trebala biti napravljena kao okvirni servis za djelovanja javnih emitera u BiH nikada nije zaživjela. Onda imate ovu improvizaciju od ugovora između BHRT-a, RTRS-a i RTVFBIH-a i iz godine u godinu nove probleme. Svaki put to eskalira na jednostavnom pitanju zašto nema dovoljno novca da se finansira jedan od temelja države BiH, a to su javni emiteri. Umjesto da se bavimo time i trajno riješimo probleme BHRT-a i RTVFBiH-a jer je pitanje i finansiranje RTRS-a trajno riješeno, posebno zato jer je politička sprega toliko jaka da se ne vidi linija između politike i javnog emitera. Ovdje to nije slučaj i to očigledno smeta, smetalo je i onim prije pa i onima prije njih. Kako se smjenjuju političke elite, tako je i meta ista. To je primarno RTVFBiH. To može vama biti kompliment jer da nemate utjecaj na javnost i neku vrstu moći koja njima smeta ne biste bili ni interesantni i ne bi se tako zaigrali sa tako ozbiljnim političkim izjavama. Ali to je manje bitno, mislim da je ovdje na sceni nešto mnogo gore i opasnije, a to je potpuno nerazumijevanje važnosti ovog simbola državnosti'', rekao je za kraj ovog razgovora Adis Arapović, politolog i bivši parlamentarac.

federalna.ba