Aćimović za FR: Tramp carinskim ratom ruši postojeći globalistički poredak – interes, stvaranje novog svijeta?

Razgovarala: Aida Hasanbegović

Donalda Trampa (Trump) možete mrziti ili voljeti, nikako ignorirati. Možete ga doživljavati kao predvodnika demontaže globalne ekonomije, nepredvidivog sijača haosa ili začetnika novog svjetskog poretka. Kako god ga doživljavali, mora se priznati da je uzdrmao oltar globalizma. Donald Tramp odlukama ruši i diže svjetske berze. Od šoka zbog rekordnih američkih carina, do njihova pauziranja za većinu država. Da li je carinski rat kao jednostrani model, koji je počeo s ostatkom svijeta, pregovaračka taktika da bi SAD dobio bolje trgovinski uslove ili potpuni zaokret u globalnoj trgovinskoj politici, te šta se krije iza posljednjeg obrata sa carinama, za Federalni radio analizira Draško Aćimović, ekonomista i bivši diplomata.

Trgovinski rat nije samo rat robama već i valutama. Ono što se prije nekoliko dana dogodilo na američkim berzama pokazalo je haotično situaciju, a onda opet šok. Tramp iznenada mijenja odluku, objavivši 90-dnevnu pauzu za carine koje su najviše uvećane za one zemlje koje nisu uzvratile recipročnim mjerama.

U kojoj mjeri se odluka predsjednika Donalda Trampa o iznenadnoj 90-dnevnoj suspenziji uvođenja novih carina – izuzimajući Kinu – može interpretirati kao oblik institucionalizirane tržišne manipulacije, s obzirom na nagle fluktuacije dioničkog tržišta koje su uslijedile i spekulativne aktivnosti određenih aktera bliskih političkom vrhu?

„Mislim da je cjelokupna situacija oko uvođenja carina i tarifa iznenadila zaista cijeli svijet bez obzira što je bila najavljena i što su se mnogi pripremali. Iznenađenje je bilo prvo u visini i načinu njihovog obračuna što je dovelo do toga da mnoge zemlje, pa između njih, možemo reći, i Bosna i Hercegovina, upali su u vrlo visoku skalu koju teško mogu izdržati što se tiče izvoza u Sjedinjene Američke Države. To odstupanje od 90 dana je, na neki način, period u kojem bi se države trebale dogovoriti sa SAD-om  da smanje svoj suficit ili da Sjedinjene Države dogovore smanjenje svog deficita spram njih. Mnoge od zemalja pogođenih dodatnim carinama više izvoze nego što uvoze, a sada imaju period u kojem bi se trebali dogovoriti kako funkcionirati dalje. Da li se to može smatrati nekom insajderskom informacijom koja je došla od predsjednika, mislim da ne, jer je to bila javna informacija. Međutim, činjenica je da su najbogatiji ljudi svijeta, poput Ilona Maska, Zuckerberga i drugih, u tom periodu zaradili preko 300 milijardi dolara, tako da jednostavno vidimo da je došlo do ogromnog prelaska bogatstva u ruke jednog manjeg broja najbogatijih ljudi.“

Gospodine Aćimoviću, da li bi takvo ponašanje, ukoliko se dokaže prethodno saznanje i selektivno dijeljenje informacija, moglo predstavljati krivično djelo prema američkom zakonodavstvu, posebno u kontekstu zakona o insajderskoj trgovini i zloupotrebi javne funkcije? Već se spominju određene istražne radnje, jer su neki od kongresmena kupovali dionice nakon što je iznenada Tramp rekao, vrijeme je za kupovinu?

„Veliki investicioni fondovi i veliki ulagači koji rade 24/7, koji su odreagovali odmah, par minuta nakon te odluke, zaradili su ogromna bogatstva. S druge strane, manji ili srednji ulagač, koji se želio priključiti, nije uspio... dok nazovete svog brokera ili svoju banku, pa dok se ona uključi i dā nalog za berzu, potreban je određen period u kojem su već veliki investitori ostvarili ogroman rast. U svakom slučaju, ovo je slom za mnoge male ulagače koji su izgubili veliki dio svojih ulaganja, jer nisu bili u mogućnosti na vrijeme odreagovati na određenu izmjenu na berzi. To je jedna vrlo specifična situacija, vrlo teška za dokazati i biće interesantno gledati šta će se dalje dešavati. Međutim, činjenica je da su banke aktivirale ono što kod nas nije često primjenjivo, a to je da se određeni krediti pokrivaju akcijama koje kada dođu na određeni nivo, banke ih automatski aktiviraju. U momentu velikog pada akcija, koji se dogodio u Sjedinjenim Američkim Državama, banke su masovno aktivirale te garancije, tako da su  mnogi ljudi ostali bez novca. Naravno, nisu se mogli uključiti pri ponovnom rastu berzi.“

Donald Tramp od početka opravdava nove carine tvrdnjama da su Sjedinjene Države žrtva nepoštene trgovine. Govoreći o svojoj novoj politici carina, Tramp je slavodobitno izjavio da Amerika napokon zarađuje bogatstvo, dnevno dvije milijarde dolara. Ministarstvo finansija ga je vrlo brzo, egzaktnom statistikom, demantiralo.

“Trampa interesuje samo njegova država i potpuno mu je svejedno kakve će konsekvence imati njegove odluke za druge države. Posmatrano sa te strane, on se bori za svoju zemlju i to bi trebalo biti primjer za mnoge političare u svijetu, pa tako i u Bosni i Hercegovini. Da li će on uspjeti sa svojom nakanom koja ima ekonomsku težinu i podlogu, a koja je vođena njegovim ekspertnim timom na čijem čelu je gospodin Stefan Miran, bivši investicioni bankar? Mislim da će tu sigurno ostvariti određene benefite, a  da li on sada koristi neke cifre koje nisu realne, to ćemo tek saznati. Međutim, sigurno je da će velikim dijelom uspjeti, jer mnoge države će pristati na to da se poveća uvoz američke robe u njihove države, kao što će i mnoge države morati svoju proizvodnju prebaciti u Sjedinjene Američke Države. Tramp stvara jedno novo veliko američko carstvo.”

Carine su kroz historiju bile jedno od ključnih oružja ekonomskih politika no njihova učinkovitost je uvijek ovisila o kontekstu, ciljevima i svakako načinu same provedbe. Imamo primjere gdje su pomogle osnaživanju domaće ekonomije, ali i kada su izazivale trgovinske ratove. Možemo li se u ovoj fazi usuditi i reći da je Trampova carinska politika dobra, odnosno da je u daljnjim koracima pogubna i za samu Ameriku, a ne za one s kojima se Tramp obračunava, s obzirom na to da nije dio neke koherentne politike?

“Možemo samo pretpostaviti da će on svoj trgovinski disbalans na  ovaj način ujednačiti i da će jednostavno iskoristiti carine kao sredstvo prisile i način profitiranja. A možda je to interes, možda je to novo stvaranje svijeta, teorija da se svijet dijeli na tri dijela...

 Vidjet ćemo, navodno se pravi veliki američki investicioni fond koji bi možda trebao preuzeti određenu ulogu od međunarodnih finansijskih institucija.“