"Magnicki zakon - tiha smrt za korumpirane političare, sudije i tužitelje"

Bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Belgiji, ekonomski i politički analitičar Draško Aćimović u intervjuu na Federalnom radiju govorio je o promjeni politike međunarodne zajednice, koja do sada nije funkcionirala u BiH, o mogućem povlačenju sredstava međunarodnih kreditora zbog najava razdvajanja Uprave za indirektno oporezivanje, što je zaključak Narodne skupštine RS-a, o tome ko i kako steže obruč oko korumpiranih bh. političara, ali i onih koji ih nisu procesuirali.

Gospodine Aćimoviću, javno se govori da Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija rade na novim mjerama kako bi kaznili Milorada Dodika, a Njemačka predvodi Evropsku uniju da uradi isto. Ne samo Milorada Dodika već sve bahate političare koji su Bosnu i Hercegovinu doveli u ozbiljnu političku i društvenu krizu. Tvrdite da postoje liste političara i biznismena koji su se korupcijom i kriminalom ogriješili o građane BiH i da su odavno u američkim bazama, kao i da je došlo  vrijeme za sankcije tim pojedincima? Šta sankcije donose, kad će biti realizirane i ko će biti uključen? Krenimo redom.

Posljednja opomena - teški i opasni dani za BiH

„Mislim da je važno da svaka riječ bude odmjerena, jer su ovo vrlo teški i opasni dani za BiH i region i ne bi trebalo ni sa jednom prejakom izjavom pogoršavati stvari. Vijeće ministara BiH, kada se radi o novcima, odmah prekine blokadu. Do sada, sve što je bilo vezano uz građane BiH, uz njihovu zaštitu, uz krizni štab u pandemiji, spas od ekstremnih povećanja cijena, ništa nije urađeno. Ali kad god je trebalo razgovarati o kreditima, povlačenju sredstava za gradnju autocesta, koje koštaju po 30 do 40 miliona, kao da se grade od zlatnih poluga, odmah se prekine blokada i kao da se ništa ne dešava u BiH. S te strane ćemo vidjeti koliko je priča ozbiljna. Vidjet ćemo kakva će biti reakcija nakon posljednje opomene SAD-a Miloradu Dodiku, te kako će on reagirati, da li će nastaviti svojim putem. Politika koja se zastupa doživjela je krah u Vijeću Evrope. Nije podržana politika da građani nose traku na ruci ovisno o tome ko kojem narodu pripadaju. Tako da se sankcije, koje su već pripremljene, svrstavaju u dvije grupe. Jedna je vezana uz političke odluke, a druga grupa sankcija, koje su veoma važne za građane BiH, jesu sankcije Magnicki koje su vezane uz visoku korupciju i kriminal.“

Prije nego što konkretnije razgovaramo o Magnicki zakonu, zašto je do sada međunarodna zajednica dozvolila da se lokalni političari i njihovi suradnici, bukvalno, iživljavaju nad građanima BiH? Zašto su tek sada Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Evropska unija krenule u diplomatsku ofanzivu?

„Zato što su se oni koji vode te zemlje vjerojatno koristili našom poslovicom i obećavali 'mirnu Bosnu'.  Ono što je najvažnije za Evropu i Zapadni svijet je kontrola narkotika, prolazak migranata, prolazak terorista, trafficking ljudima. Traži se način da se vidi šta i kako s kontrolom nad ključnim stvarima koje brinu Evropsku uniju. Oni više nemaju sigurnost, Evropa je strašno uplašena, jer počinje nekontrolirani ulazak migranata, nepoznatih ljudi, potencijalnih terorista, nekontrolirani ulazak narkotika. Sada se Evropa počela bojati za sebe i zato reagira.“

Ako se Magnicki zakon, prema kojem Amerika sankcionira političare i biznismene, primijeni u Bosni i Hercegovini, šta to konkretno znači? Hoće li u sankcije biti uključeni samo političari ogrezli u kriminal ili i oni koji nisu željeli da ti isti političare budu sankcionirani? Dakle, tužitelji i sudije?

Magnicki zakon „tiha smrt“ za korumpirane političare, sudije i tužioce

„Da, dobro ste rekli. Magnicki zakon je prvi put primijenjen 8. decembra u Srbiji. Što se tiče našeg regiona, specifičan je po tome što ga, naravno, potpisuje predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, ali i što su uključena sva tri ministarstva: pravosuđe, vanjski poslovi i finansije. Važi eksteritorijalno, znači gdje god je, što se tiče poslovnog dijela, preko 50 posto uključenost bilo čega što je vezano uz američke interese i kompanije, a dokazana je korupcija, te firme mogu biti oduzete, blokirane. Finansijski, to se zove 'tiha smrt' korupcionara. To je jedan veoma važan zakon koji ograničava daljnju mogućnost suradnje pravosudnih organa, visokih političkih službenika s organiziranim i biznis kriminalom.“

Ozbiljnije sankcije od onih, nazovimo ih, političkih?

„Mislim da su te sankcije za kriminal i korupciju najvažnije, jer će razobličiti pravu sliku stvari. Ko su korumpirane sudije i tužioci, ko su korumpirani političari. Sjedinjene Američke Države, da se kolokvijalno izrazim, ne rade na bazi 'dojava iz kafane', imaju sve podatke i dokaze.“

Za normalno funkcioniranje države ključna je vladavina prava i zakona. Nažalost, četvrti stub je odavno uzdrman. Bez obzira na to što su stranci uložili novac i vrijeme u reformu pravosudnog sistema, danas nemamo nezavisno i efikasno pravosuđe. Rezultat, država iscrpljena kriminalom i korupcijom.

Razbijanje VSTV-a je da se prikriju tragovi i zaštite korupcionari

„Pravosuđe je osnov rješenja problema unutar BiH. To je evidentno. Pokušaj razbijanja VSTV-a je pokušaj da se prikriju tragovi, da se zaštite korupcionari, mislim, da je to ključni momenat. Hrabre sudije i tužioci mogu tražiti međunarodnu zaštitu i ući u borbu, kao što su u mnogim državama ušli hrabri tužioci i sudije i preporodili svoje zemlje. Nije vrijeme za šutnju. Da li će se ubrzo znati detalji, da li će to biti do kraja ove ili u idućoj godini, a tiče se imena korumpiranih tužioca i sudija koji nisu željeli da pokrenu predmete visoke korupcije i kriminala, to je nama teško znati, jer su to uvijek nacionalne tajne. Ako se pokrene pravosuđe, ako krenu hapšenja velikih, a postoje dokazi završenih procesa, to je ključ rješavanja problema.“

Set zaključaka koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske o prenosu nadležnosti nemaju direktan pravni učinak, ali jesu udar na Bosnu i Hercegovinu i njene institucije. Da li je Milorad Dodik tvorac ove opasne avanture ili neko drugi? Stalno se govori o podršci Ruske Federacije, da li je Dodik usamljeni jahač apokalipse ili zaista ima realnu podršku Vladimira Putina?

Zapadni Balkan nije osnovni interes Rusije

„Zašto se cijela priča, uz podršku njegovih partnera u BiH, krenula odvijati nakon što su počela hapšenja velikog kriminala u vrijeme pandemije. To je kriminal najstrašnijih razmjera. Ako analiziramo slijed događaja, kad je Tužilaštvo počelo ozbiljnije raditi na tim predmetima, krenula je na nivou cijele BiH ova priča. Nju su unutar sebe napravili, očekivana pomoć koju su priželjkivali nije došla i to im je najveći poraz. Sve je vezano uz kriminal, tragovi idu prema vrhovima, zbog panike, to je jedna unutarnja stvar  između političkih aktera, nažalost, na cijeloj teritoriji BiH.“

A koja je uloga Putina, da li ju je predimenzionirao Milorad Dodik?

„Naravno. Rusija kao i svaka druga velika zemlja ima svoje interese, a najmanje je zainteresirana za Zapadni Balkan i BiH.  Osnovni interes Rusije, bez obzira ko vodi državu i ko je na visokoj funkciji, jeste ograničavanje ulaska u NATO, energetski interesi, oni imaju zvaničnu političku poziciju u njihovoj borbi sa Zapadom. A to što netko koristi to i pokušava sebi stvoriti alibi za ono što radi, to je već nešto drugo.“

Opozicija u Republici Srpskoj ne prati Dodika u njegovom avanturističkom pohodu, jer su, kako kažu, svjesni da bi to entitet dovelo do ekonomskog kolapsa, do apsolutnog osiromašenja Republike Srpske. Ko je u Republici Srpskoj spreman preuzeti rizik krivične odgovornosti i drugih sankcija?

„Rijetko je ko spreman na daljnje osiromašenje Republike Srpske. Dodik i grupa ljudi oko njega forsira ovu priču. U Belgiji između Flamanaca i Valonaca imate sličnu situaciju kao što je to između RS-a i Federacije BiH. Kroz historiju česte su bile određene inicijative prenosa nadležnosti sa države na niže nivoe ili obrnuto,  ali su rađene dogovorima kroz institucije i kada se procijeni da je neka od nadležnosti važnija da se stavi na državni nivo ili ako se vraća na nivo nekog od regiona, uvijek se razgovara u institucijama  To je u svijetu put rješenja ovakvih  situacija. Kod nas, unutar BiH, očigledno je dogovor da se izazove opasna situacija. Zašto toliko godina nakon završetka rata, kada su ljudi iscrpljeni, u vrijeme pandemije, kad su slomljeni? Nevjerojatan je procenat siromašnih, očekuje se da će Bosnu i Hercegovinu napustiti 170.000 građana. Pa ne možete to više raditi! Ko ste vi da odlučujete i u mirnodopsko doba o 'životu i smrti'.“

Gospodine Aćimoviću, zbog čega je Fiskalno vijeće BiH jednoglasno odbilo sastanak sa MMF-om, čiji su zvaničnici izrazili ozbiljnu zabrinutost zbog najave urušavanja Uprave za indirektno oporezivanje BiH, a koju planiraju predstavnici RS-a?

„Sredstva od MMF-a su vrlo brzo nestala, a bila su namijenjena za pomoć u pandemiji i pri zapošljavanju. Nitko nije vidio na što su novci potrošeni. Ta sjednica se održavala u vrijeme sjednice Narodne skupštine RS-a. Da li je to veleizdaja srpskih interesa, jer su se sastali predstavnici vlada entiteta i Vijeća ministara ili je to veleizdaja države BiH, jer su se sastala sva tri predstavnika? Prvo   prekidaju bojkot predstavnici RS-a i donose odluke, a onda imate premijera Novalića i Vijeće ministara koji s Viškovićem donose jednoglasnu, neviđenu u analima, odluku da 'ne želite' da se sretnete sa svojim krediterom, a sredstva su ugrožena. Kredit nije humanitarna pomoć, kredit je dvostrani ugovor koji ima klauzulu zaštite u slučaju vanrednih situacija u kojima mogu povući sredstva. To je najopasnije - povlačenje plasiranih sredstava.“

Može li se desiti da međunarodne finansijske institucije povuku svoja sredstva? Krediti se isplaćuju iz sredstava prikupljenih iz indirektnih poreza?

Naredni krediti će biti mnogo skuplji zbog rizika

„Postoje, ako se situacija usložni, a ide u tom pravcu. Ne vidim mogućnost da neće. Kreditori ne znaju da li će u eventualnom slučaju razdvajanja Uprave za indirektno oporezivanje dobiti svoja sredstva i kako će to sve funkcionirati, ako dođe do bilo kakvog incidenta, što niko ne može predvidjeti, oni imaju pravo da povuku svoja sredstva. Onda imamo problem. Sva daljnja kreditiranja, ako do njih dođe, sigurno će biti po većim kamatnim stopama, pod većom zaštitom, što će opet platiti građani BiH. Svaki naredni kredit poslije ovoga će biti pod težim uslovima.“