Aćimović: Vijeće ministara BiH mora krivično odgovarati

Draško Aćimović, bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Briselu i nesuđeni ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH, u Dnevniku 2 Federalne televizije govorio je o dešavanjima u u Bosni i Hercegovini, liderima, prijetnjama, sposobnosti vlasti, vakcinama, Evropskoj uniji, ali i o stanju u Srbiji i Crnoj Gori.

Aćimović je trenutno u Beogradu, kaže da je stanje u Srbiji slično onom u Bosni i Hercegovini.

“Ljudi su već umorni od svega. Poslije godinu dana opustili su se i krenuli su se okupljati u zatvorenim prostorima, kafićima, restoranima. Veliki je broj zaraženih, međutim, u Srbiji je vakcinacija ubrzana i nema ni jednog slučaja kod kojega je poslije revakcinacije došlo do ozbiljnijeg obolijevanja ili smrti”, ističe Aćimović.

Naglašava da je izvrsna vijest da su Ujedinjeni Arapski Emirati i Srbija dogovorili proizvodnju vakcine u Srbiji.

“Jako mi je žao da vlasti unutar BiH, Vijeće ministara, koje nije radilo ništa od početka svog mandata, nije iskoristilo i ovu priliku da se BiH priključi jednom takvom istorijskom projektu."

Vijeće ministara uradilo veliko zlo za sve građane BiH

Srbija je trenutno jedini donator vakcina Bosni i Hercegovini, jedina je konkretizirala donaciju. Na pitanje da li ga je razočarala činjenica da vlast, osim iz programa COVAX mehanizma nije kupila, osigurala, izlobirala nijednu vakcinu, Aćimović odgovara da Vijeće ministara i vlast u Bosni i Hercegovini više nikoga ne može razočarati.

“Zaboljelo me je, to su životi ljudi. Vakcinama smo mogli spasiti na stotine života i to je nešto što me ekstremno boli”, kaže on.

Trenutno Vijeće ministara BiH uradilo je veliko zlo za sve građane Bosne i Hercegovine, ocjenjuje Aćimović. Od početka pandemije nisu uradili ništa, a virus ne bira između entiteta. Bosna i Hercegovina, kad je bila zatvorena, bila je država u pravom smislu te riječi i morala je sarađivati unutar sebe.

“Vijeće ministara je uradilo jedan ekstremni bojkot svega i morat će krivično odgovarati kad-tad za sve što su uradili. Najvažnije je da se oni pod hitno moraju smijeniti. Ono što nam dalje rade i što slijedi, to će biti još veća tragedija”, poručuje Aćimović.

Otvaranje novih ambasada BiH loš potez

Kada je u pitanju bh. diplomatija, smatra da Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine na ovaj način više ne može funkcionisati. Tvrdi da je potrebno uraditi temeljnu reorganizaciju Ministarstva, koja bi bila bazirana na tome da se napravi zajednička strategija između dva entiteta vođena idejom: šta je zajedničko za sve građane Bosne i Hercegovine, kako ostvariti političku i ekonomsku korist od bh. ambasada po svijetu.

“Mislim da je otvaranje novih ambasada u ovom momentu jedan jako loš potez. Ekonomska diplomatija bi trebala biti uslov kako da to uradimo u okviru Ministarstva vanjskih poslova BiH jer to je nešto gdje se slažemo na teritoriji cijele BiH i to je nešto što je potpuno neiskorišteno”, navodi Aćimović.

Unutrašnji problemi u SNSD-u

Govoreći o Dodikovoj u nekoliko navrata ponavljanoj priči o referendumu i otcjepljenju manjeg bh. entiteta, Aćimović ističe kako je predsjednik SNSD-a u koliziji sa svojim izjavama i postupcima, te da je teško komentarisati njegove izjave.

“Nakon priče o mirnom razlazu, sutradan je dao prijedlog da se otvori sedam novih ambasada Bosne i Hercegovine. Dakle, jača Bosnu i Hercegovinu i bh. diplomatiju.”

Tvrdi da SNSD ima velike unutrašnje probleme, trzavice i sukobe i da oko Dodika postoji grupa ljudi koja aktivno radi negativne stvari kad je u pitanju Bosna i Hercegovina, ali i sam Dodik. Ubrzo će SNSD ući u jedan veliki problem koji je evidentan, smatra Aćimović.

Upitan da prokomentariše ulogu administracija Evropske unije prema Bosni i Hercegovini i  da li bi ona trebala biti agilnija i žešća, Aćimović kaže da je Bosna i Hercegovina u vrijeme kada je on podnio ostavku na mjesto ambasadora u Briselu, 2016. godine, naša zemlja mogla dobiti kandidatski status. Tad su, kaže, krenule opstrukcije, jer je različita vlast bila iz RS-a na nivou BiH i u samom RS-u, te je SNSD opstruisao sve što je išlo u pozitivnom pravcu.

Zaštititi tužioce, procesuirati pljačku

“Nalazimo se u biološkom ratu. Prva godina ovog biološkog rata je završena, svaki rat traje duže. Ako smo protektorat, a to zvanično jesmo jer imamo protektora Bosne i Hercegovine, ako on želi dobro Bosni i Hercegovini, onda mora objaviti prijevremene izbore na nivou Bosne i Hercegovine, moramo napraviti krizni štab koji će spašavati sve građane Bosne i Hercegovine. Druga stvar koju mora napraviti međunarodna zajednica je da zaštiti tužilaštvo i pruži zaštitu sudijama. Ti ljudi moraju biti zaštićeni i mi u roku 15-20 dana moramo otvoriti velike procese jer imaju završene istrage, tužioci imaju kompletne slučajeve o enormnoj korupcije u okviru BiH. Ti slučajevi se moraju početi završavati. Ako želi dobro BiH, međunarodna zajednica mora dati zaštitu javnim tužiocima i sudijama Bosne i Hercegovine. I dajte da raspišu prijevremene izbore i da ova zemlja napokon krene u proces rješavanja, jer ovo će trajati veoma dugo, još će puno ljudi umrijeti. Ova situacija s vakcinama, ovaj ad hoc sistem, ovo je ekstremna pljačka. Ljudi u BiH vjerovatno ne znaju da je Vijeće ministara zadužilo građane BiH prošle godine za dvije milijarde KM. Gdje su ti novci?”, pita Aćimović.

Kad su u pitanju sutrašnji izbori u Nikšiću, Aćimović ističe da je najvažnije, kako u Crnoj Gori, tako i u cijeloj regiji, da dođe do smanjivanja tenzija, do pružanja ruke pomirenja.

“Mislim da je jako dobra gesta bila dolazak Aleksandra Vučića u Sarajevo. Ne trebamo zaboraviti, došao je u Sarajevo i donio vakcine. To je pružena ruka koju treba prihvatiti. Također, tako trebamo raditi s Crnom Gorom, trebamo se nadati da neće doći do nemira i trebamo raditi da ne podižemo tenzije. Vidjeli smo da smo ostavljeni sami sebi i da pomažemo jedni drugima. Od srca želim i Crnoj Gori i nama i Srbiji i svim državama u regiji samo mir i prestanak tenzija i smanjivanje koruptivnih elita”, zaključuje Aćimović.

federalna.ba