561. godina od pisanja vakufname Isa-bega Ishakovića;Dan utemeljenja Sarajeva

Na današnji dan prije tačno 561. godinu počela je legalizacija i pravna verifikacija čina izdavanja vakufname Isa-bega Ishakovića kao pravnog akta kojim je i zvanično imovina utemeljitelja Sarajeva prešla iz privatne u javnu svojinu za dobrobit svih ljudi. Ovaj čin koji nije ništa drugo do svojevrstan utemeljiteljski akt Sarajeva desio se u mjesecu džemadulula 866. godine po Hidžri, odnosno od 1. februara do 2. marta 1462. godine po gregorijanskom kalendaru, i smatra se zvaničnim dokumentom koji svjedoči početku nove gradske, tj. urbane cjeline koja se kontinuirano razvija do današnjih dana. 

Tim povodom Udruženje za zaštitu kulturne baštine BiH "Isa-beg Ishaković" svim građanima Sarajeva i Bosne i Hercegovine čestita 561. godišnjicu pisanja vakufname Isa-bega Ishakovića, sa porukom da bi, ne umanjujući značaj važnih datuma u novijoj povijesti glavnog grada Bosne i Hercegovine, upravo ovaj datum, dakle 1. februar, trebalo uvrstiti u kalendar Grada, i uzeti ga kao zvaničan «Dan osnivanja Sarajeva».

Upravo zbog ovog čina Sarajevo je jedinstveno jer se radi o prvom gradu u Bosni i Hercegovini koji je planski i ciljano nastao na ovakav način i koji precizno može odrediti svoj početak kao urbana cjelina, a kasnije će biti još sličnih gradova koji će se formirati po istom principu.

Vakufnama Isa-bega Ishakovića danas je sačuvana u prijepisu, original je nestao nakon što ga je prvi gradonačelnik Sarajeva Mustaj beg Fadilpašić dao Kosti Hormannu da bi se poslala u Beč na restauraciju. Plan je bio da vakufnama Isa-bega Ishakovića zauzme centralno mjesto u Zemaljskom muzeju u Sarajevu koji je otvoren nešto kasnije. Danas se na tom mjestu čuva još jedan dragulj bosanske kulture Sarajevska hagada.

"Isa-beg Ishaković je postavio temelje za dalji razvoj grada, a njegov primjer davanja u vakuf zgrada, gradske infrastrukture i zemljišta su slijedili mnogi dobročinitelji sve do Gazi Husrev-bega. Sarajevo je iz doba Isa-bega doživjelo ubrzani razvoj a kasnije i procvat nametnuvši se kao središte tadašnje Bosne. Također, treba kazati da bi Sarajevo danas vjerovatno bilo puno veća metropola da nije bilo provale Eugena Savojskog u Bosnu 1697., ako znamo da je Sarajevo u to vrijeme bilo veće i brojnije, npr. od Zagreba i Beograda", navodi se u saopćenju Udruženja.

Povodom obilježavanja ovog značajnog datuma Udruženje za zaštitu kulturne baštine BiH "Isa-beg Ishaković" će zajedno sa partnerom JU Muzej Sarajeva upriličiti Izložbu radnog naziva "Utemeljitelj". Izložba će biti otvorena u Brusa bezistanu u drugoj polovini ovog mjeseca.

Izložba će u 15 panela i pet kubusa sa predmetima iz tog perioda ispričati priču o urbanim počecima i nastanku Sarajeva. Izložba će na slikovit način predočiti kako je razvoj grada oblikovao živote ljudi, te kako je arhitektura doživjela promjenu, odnosno kako se vodilo računa da se postigne sklad, funkcionalnost i da se poštuje pravo drugog i drugačijeg. 

U okviru Izložbe bit će postavljena i maketa ulice "Trgovka" a koju je izgradio sin Isa-bega i koja je također uvakufljena.

federalna.ba/Udruženje ,,Isa-beg Ishaković"