Autorica emisije: Irena Antić

31. godišnjica nezavisnosti Bosne i Hercegovine

Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?  Glasilo je referendumsko pitanje. Na referendum je izašlo više od 64 posto građana sa pravom glasa, Na preporuku arbitražne komisije međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji, referendum je održan 29. februara i 01. marta 1992. godine, na teritoriji cijele BiH, osimu Drvaru i Bosanskom Grahovu. Izlaskom na referendum, građani su odlučivali o budućnosti BiH. Tada već krnja Jugoslavija, za većinu njih nije garantovala osjećaj ravnopravnosti I sigurnosti. Na referendum je izašlo dvije trećine građana, a 99,7 posto glasalo je za nezavisnost. 0,3 posto, protiv. Ovakvom izlaznošću i rezultatima, tadašnje rukovodstvo BiH bilo je zadovoljno. SDS nije uvažio rezultate referenduma i volju dvije trećine građana ove zemlje. U noći prvog na drugi mart 1992., srpske paravojne formacije, sljedbenici SDS-a, a sve uz podršku bivše JNA, blokirali su Sarajevo. Blokadu glavnog grada koordinirao je krizni štab SDS-a. Postavljeno je oko 20 punktova. Kao povod, navedeno je ubistvo srpskog svata na Baščaršiji. Stvarni razlog bilo je ometanje aktivnosti koje su vodile proglašenju nezavisne i suverene RBiH i rušenje legalne vlasti. Barikade 02. marta, bile su i finalna proba za otvorenu agresiju na BiH i višegodišnju opsadu Sarajeva, koja je trajala 1.425 dana.

6. aprila tadašnja Evropska zajednica priznala je suverenu i nezavisnu Republiku BiH. Naša zemlja, 22. maja iste godine, primljena je u članstvo Ujedinjenih nacija. Već tada, trajala je nemilosrdna agresija na BiH. Počeli su progon, masovna ubistva i zatočenja nesrpskog stanovništva, etničko čišćenje Podrinja i Bosanske Krajine, opsada Sarajeva...

Ukaz o proglašenju zakona kojim se 1. mart proglašava Danom nezavisnosti Bosne i Hercegovine i državnim praznikom potpisao je predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović 6. marta 1995., neposredno nakon okončanja agresije na BiH i izvršenog genocida nad Bošnjacima. Prethodno je Zakon o 1. martu donijela Skupština Republike Bosne i Hercegovine, 28. februara 1995. Parlament je tada donio odluku da se 1. mart slavi kao Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine.