31 godina kasnije - i dalje je žrtvama seksualnog nasilja teško suočiti se sa preživljenom traumom
Osnaživanje feminističkog pristupa transgeneracijskoj traumi i perspektive žena koje su preživjele ratno seksualno nasilje tema su konferencije nekoliko nevladinih organizacija iz BiH i regiona, iz kojih poručuju da žele biti glas preživjelih te im pomoći u prevazilaženju svakodnevnih problema sa kojima se suočavaju.
31 godina kasnije. I dalje je za žrtve seksualnog nasilja teško suočiti se sa preživljenom traumom.
„Ukoliko se o traumi ne priča i ukoliko se potisne, ona će uvijek izaći u nekom obliku, može to biti u obliku agresije. Znači, transgeneracijski prenos traume ne znači samo bol i patnja jer za taj prenos možete naći utjehu i podršku, ali ako se prenosi transgeneracijski agresija i mržnja, tu smo onda u problemu“, kazala je Jasna Zečević, predsjednica Udruženja građana Vive žene Tuzla.
Tema je ovo o kojoj se dovoljno ne govori, uprkos eskalaciji svih oblika nasilja pa i femicida. Žrtve često znaju biti izolirane iz društva, stigmazirane, usamljene i mali je broj ljudi koji im pruža prijeko potrebnu podršku. Dodatni problem je i nepostojanje sistemskog rješenja.
„Moram reći da ima određenih pomaka, posebno na području FBiH. Imamo zakon na osnovu kojeg se mogu ostvariti prava. Da li smo zadovoljni procesom ostvarivanja prava i tim procedurarma? Ako mene pitate, ne. Žene koje su preživjele sekusalno nasilje doživljaju retraumaziacju i stigmatizirane su kada žele ostvariti neka svoja prava u institucijama“, kazala je Sabiha Husić, direktorica Nevladine organizacije Medica Zenica.
U poslijeratnom periodu u Bosni i Hercegovini žrtvama seksualnog nasilja pomagala je doktorica Monika Hauser, osnivačica Fondacije Medica Mondiale iz Njemačke. Svjedočila je bolnim iskustvima i pričama koje pamti i danas: „Ja sam tada bila mlada ginekologinja i imala sam potrebu da dam svoj doprinos, da pružim podršku prezivjelima. Kada sam došla, bila sam zabrinuta i šokirana, ali sam bila svjesna šta seksualno nasilje može da prouzrokuje za preživjele. Također sam bila svjesna koliko je tim ženama bilo potrebno empatije i podrške“.
Hiljade žena odlučilo je progovoriti o svemu što su preživjele u ratnom periodu, ali mnoge još nisu spremne na to. U svemu tome i dalje čekaju na pravdu jer veliki broj zločinaca, umjesto kazne, i dalje je na slobodi.
federalna.ba