"15. septembar je fiktivni praznik sa mutnim političkim ciljem"

Žarko Korać, nekadašnji potpredsjednik Vlade Srbije, političar građanskih uvjerenja i univerzitetski profesor, psiholog, za Radio Federacije kaže da odnos Srbije prema Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori “nije od jučer”. Ista je ideja, snovi Aleksandra Vučića su politika Slobodana Miloševića, a odnosi u regionu su katastrofalni zato što su na vlasti ljudi iz devedesetih. O drastično pogoršanim odnosima Srbije i Bosne i Hercegovine nakon hapšenja bh. državljanina na granici Srbije, kao i o dubokom jazu sa Crnom Gorom nakon dešavanja na Cetinju, te o ulozi međunarodne zajednice, sa Žarkom Koraćem razgovara Aida Hasanbegović.

15. septembar dan kada je probijen Solunski front, novi praznik Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave nije samo praznik RS-a i Srbije, nego svih Srba gdje god oni žive, tako su se dogovorili Vučić i Dodik. Šta kažete gospodine  Korać na ovo?

To je potpuno novi praznik nepoznat u Srbiji, koji je uveo Vučić. On posljednjih godina, naročito intenzivno posljednjih mjeseci iskazuje ekstremni nacionalizam, upadljivo čak i za nekog ko je u prethodnoj političkoj karijeri bio vjerni sljednenik Vojislava Šešelja. Tri dana se zatvaraju ulice u Beogradu da bi prošle litije i sve završilo velikim skupom kod ogromnog spomenika Stefanu Nemanji, koji je radio neki ruski vajar bez tendera i za koji ne znamo koliko je koštao. To je jedan patetičan pokušaj da se pokaže da je Vučić vođa svih Srba regiona. Pretpostavljam da je Dodik uključen u cijelu priču kako bi se pokazalo da je Vučić neprikosnoveni lider Srba. Moram dodati odličan odgovor čovjeka koji vodi najveću stranku Srba u Hrvatskoj, Milorada Pupovca, koji je kazao da će Srbi na zahtjev da ističu srpsku  zastavu postupiti onako kako nalažu zakoni Republike Hrvatske, što je vrlo razuman odgovor.   

KOMIČNO UKLJUČIVANJE DODIKA U PRIČU SOLUNSKOG FRONTA 

Uzgred rečeno, više sam ja vezan preko moje porodice za proboj Solunskog fronta, nego što su to Vučić i Dodik. Kao što znate, jedan veliki dio Srba bio je dio vojske Austrugarske monarhije, dakle - na suprotnoj strani. Kada zovete Dodika da proslavlja proboj na Kajmakčalanu, a sticajem historijskih okolnosti Srbi su bili i u austrougarskoj vojsci, to postaje sumanuto, historijski gledano. Dakle, fiktivni praznik sa mutnim političkim ciljevima. Na silu trjeraju ljude u Srbiji da ističu zastave na prozorima. Ne vjerujem da će se jednog dana kada Vučić siđe s vlasti, bilo ko sjetiti ovog praznika.

Dan nacionalnog jedinstva treba odraziti potrebu za okupljanjem oko velikih ideja i vrijednosti koje Srbi kao narod baštine, izjavili su Vučić i Dodik.  Vraćamo li se vremenu Miloševića ili se nismo nikad ni odmakli, s obzirom na nedavnu izjavu ministra policije Vulina o „svesrpskom svijetu“? 

Srpski svijet je ideja velike Srbije sa novom ličnom kartom. Nema više JNA i mogućnosti da se toliko zla uradi, Srbija je okružena zemljama koje su članice NATO-a, odgovor bi bio brz i gadan. Doduše, Dodik spominje vojsku i razbijanje BiH, ali Zapad to neće dozvoliti. Vulin priča ono što su snovi Vučića, a  koji svakodnevno u medijima poručuje da se treba vratiti tradiciji. Ćirilica je u Srbiji već zvanično pismo, sad se to proširuje i na Republiku Srpsku, kako bi se poslala poruka da je RS, ne formalno, ali faktički - dio Srbije. Da, to je povratak politike Slobodana Miloševića, koji nije priznavao avnojske granice, nazivajući ih fiktivnim.

Ko snosi najveću odgovornost za pogoršanje odnosa Bosne i Hercegovine i Srbije, koji su nakon hapšenja Edina Vranja, državljana BiH, zbog navodnih ratnih zločina, dodatno usložnjeni?

Ambasadorica Bosne i Hercegovine u Beogradu pozvana je na konsultacije u Sarajevo, dva člana Predsjedništva BiH otkazala su učešće na predstojećem skupu Nesvrstanih u Beogradu, a ambasador Srbije u BiH Aleksandar Đorđević odbio je poziv predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića za razgovor.

To su ambicije Aleksandra Vučića da se pokaže kao jak lider u regionu: trenutno ne nailazi na otpor, niko mu se u Europi ne suprostavlja. Nedavno je dolazio u jednodnevnu posjetu austrijski kancelar Sebastian Kurz i da bi Vučić pokazao stepen intimnosti - „roštiljao“je sa austrijskim kancelarom. Znam zašto to radi Kurz, on je mlad političar, ali nije nimalo politički naivan. On ima ekonomske interese, ali i veliko biračko tijelo koje čine građani Srbije, a koji su državljani  Austrije.

Postoji mišljenje da Evropska unija samo stvara privid o politici proširenja, a da zapravo sve čini da Zapadni Balkan bude što udaljeniji od Brisela.

U ovom trenutku Evropa ima suprotstavljena mišljenja o proširenju, mada nijedna članica nije otvoreno rekla da se protivi proširenju EU na Zapadni Balkan. To vješto skriva Nizozemska. Kakav je odnos - najbolje pokazuje da ni velika Njemačka nije uspjela da slomi otpor Bugarske koja je stavila veto na datum početka pregovora Sjeverne Makedonije.

Angela Merkel u svojoj ovonedjeljnoj oproštajnoj posjeti i dalje vjeruje u Berlinski proces. Njemačka kancelarka je pokušala, ali nije uspjela. Vjerujete li Vi u budućnost ove diplomatske inicijative koja od 2014. nikad nije zaživjela?

Zavisi od njenog nasljednika, trenutno ne znamo kakva će biti buduća vlada. Otvorene su razne opcije, pa i ona u kojoj neće biti demokršćana, praktično lijeva vlada, što bi bilo nešto novo za Njemačku i za Evropu. Proći će mjeseci dok se formira nova vlada, imaćemo jedan interregnum što se tiče Balkana. Nema u ovom trenutku evropskog političara koji je sudbinski zainteresiran za region.

A da li Zapad ponavlja slične greške koje je počinio početkom devedesetih godina 20. stoljeća na području Jugoslavije?

Naravno. Prave istu grešku. Crna Gora je na ivici noža, lako može doći do ozbiljnog incidenta. Intelektualci iz regije, jedan od potpisnika pisma sam i sâm, uputili su apel Europskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama u vezi sa ustoličenjem mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Cetinju, uprkos protivljenju većine građana toga grada. Istakli smo u pismu  kako je mir u Crnoj Gori dramatično ugrožen i upozorili smo Evropu. Evropa teško izlazi iz svojih problema, a Sjedinjene Američke države okrenute su prema Afganistanu. Sad je Angela Merkel skupila lidere regiona u Tirani, ali će proći mnogo vremena da značajan političar, kao što je njemački kancelar ne zaželi da okupi sve lidere Zapadnog Balkana. 

Srbija je trenutno u sukobu sa svim susjedima.

Kako normalizirati odnose u regionu, kako prevazići jaz između Srbije i Crne Gore koji je kulminirao nedavnim događajima na Cetinju?

Dok je Vučić na vlasti, ne očekujem ništa. To je tvrdi nacionalista koji se krije iza pokliča da Srbija ide u Evropu. Sve drugo bi bilo cijepanje dlake na pet dijelova. Srbija je u ovom trenutku obnovila svoje ideje iz devedestih, a Crna Gora pokazuje umiješanost Srbije i Srpske pravoslovne crkve. Crnogorska vlada je politički neprirodna, sastavljena od antieuropskih stranaka koje su jače jer imaju više poslanika, a formirana je pod okriljem Srpske pravoslavne crkve.  

U Srbiji vlada gotovo potpuni konsenzus kada je riječ o Crnoj Gori. Kako to komentirate? Zbog čega i opozicija i liberalno orijentirani građani u Srbiji vide Crnu Goru kao dio srpskog etničkog prostora? 

Negira se postojanje crnogorske nacije

To je duga i stara priča. Za tu priču, a izbjegava se to reći u javnosti, odgovorni su i beogradski intelektualci porijeklom iz Crne Gore, kako ih zovu ‘terazijski Crnogorci' - od Matije Bećkovića pa nadalje. To je jedan element, nije presudan, ali je veoma važan. Srbija nikad nije prihvatila da su Crnogorci posebna nacija i iz toga proističu problemi.

pandemija koronavirus Covid19 zeleni certifikat zeleni pasoš Vatikan
0 20.09.2021 21:26
kultura BiH Cvjetni trn Mara Cica Šakotić Mostar
0 20.09.2021 21:00
kultura BiH izložba Progovara(j)mo-Speaking out Mostar Muzej ratnog djetinjstva
0 20.09.2021 20:53
Svijet Grčka treća doza odobrena treća doza treća vakcina pandemija koronavirus Covid19
0 20.09.2021 20:39