Pozderac-Lejlić: Prostorni kapaciteti kojima raspolaže ALU Sarajevo postaju tijesni

Pedesetogodišnje postojanje Akademije likovnih umjetnosti (ALU) Sarajevo karakterizira kontinuirani rad i djelovanje u javnoj, obrazovnoj, znanstvenoj i kulturno-umjetničkoj sferi na bosanskohercegovačkoj, regionalnoj i međunarodnoj sceni - kazala je u razgovoru za Fenu dekanesa ALU Sarajevo Dubravka Pozderac-Lejlić povodom pet decenija djelovanja te visokoškolske institucije. 

Ona je naglasila da su kroz kreativno-obrazovni proces prošle generacije studenata, koji su ostvarili značajne rezultate i stekli priznanje i prepoznatljivost na danas kompetitivnoj i proširenoj sceni likovnih umjetnosti i dizajna.

Pozderac-Lejlić podvlači da je Akademija likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu osnovana 1972. godine kao prva visokoškolska ustanova za likovnu umjetnost na prostoru BiH, u vremenu i ambijentu šireg društvenog i privrednog razvoja i prosperiteta naše zemlje u kojem je prepoznata potreba za jačanjem i afirmacijom umjetnosti i kulture unutar brojnih drugih pozitivnih stremljenja koja su obilježila taj period.

Ona navodi da su nastavni kadar prvih godina djelovanja Akademije činili umjetnici koji su diplomirali na akademijama u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani i široj regiji, a koji će, uz pedagoški rad, činiti i okosnicu umjetničkog i kulturnog života sedamdesetih i osamdesetih, iznimno značajnog perioda novije bosanskohercegovačke povijesti.

Obilježavanje jubilarnog 50. rođendana Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu koncipirano je kroz cjelogodišnji izložbeni program u Galeriji ALU, ali i na srodnim kulturno-umjetničkim i umjetničko-obrazovnim institucijama.

- U Galeriji ALU  organiziran je čitav niz samostalnih i grupnih izložbi na kojima su radove predstavili aktualni i bivši studenti, profesori, asistenti i suradnici ALU, kao što su Asim Đelilović, Fikret Libovac, Tatjana Milaković, Nusret Pašić, Dejan Slavuljica, Anesa Kadić Šačić, Lea Jerlagić, Šemsa Gavrankapetanović, Jasmina Gavrankapetanović Redžić. Organizirali smo šest izložbi matičnih odsjeka ALU – Slikarstvo, Kiparstvo, Grafika, Nastavnički odsjek, Grafički dizajn, Produkt dizajn, kao i izložbu Interdisciplinarnog studija Konzervacija i restauracija. Studenti su svoja ostvarenja u akademskoj godini prikazali u sklopu "Godišnje izložbe najboljih studentskih radova ALU", pri čemu je tradicionalno dodijeljena i Nagrada za najbolji studentski rad "Alija Kučukalić", koja je ove godine pripala Harisu Adžemu, studentu s Katedre za fotografiju i multimediju - podvukla je Pozderac-Lejlić.

Ona je također istakla i da se u Galeriji ALU mogla pogledati i izložba "Grafičke mape Sarajevo 92/93/94/95" koja je pored originalnih umjetničkih otisaka i grafičkih matrica sadržavala i dokumentarističko-arhivski materijal koji svjedoči o neprekinutom radu i djelovanju ALU tijekom ratnih dešavanja i opsade grada (1992-1995).

Važnim smatra istaknuti i suradnju sa Umjetničkom galerijom BiH koja je rezultirala izložbom "Ishodišta" prve četiri generacije nastavnika i saradnika ALU UNSA. Autor izložbenog koncepta je profesor emeritus Ibrahim Krzović, a kustosica Ivana Udovičić. Do kraja kalendarske godine u planu je izložba partnerske institucije Univerziteta u Okinawi (Japan), koja ove godine također proslavlja 50 godina od osnivanja.

- Želja nam je da svi ovi događaji ostanu zabilježeni i u pisanoj formi, odnosno objedinjeni u publikaciji koja će ponuditi i osvrt na 50 godina djelovanja ALU te se nadamo da će nadležne institucije prepoznati njezin značaj i financijski podržati realizaciju - podvukla je Pozderac-Lejlić.

Govoreći o ciljevima ALU Sarajevo, ona naglašava da su jednaki onima koje su prije 50 godina formulirali njezini osnivači, ujedno i prvi profesori ALU – Muhamed Karamehmedović (historičar umjetnosti i prvi dekan Akademije), Nada Pivac (akademska slikarica), Mersad Berber (akademski slikar), Boro Aleksić (akademski slikar), Alija Kučukalić (akademski kipar) i Zdenko Grgić (akademski kipar).

– To su briga i kontinuirani rad sa mladima koji su spremni promišljati i djelovati unutar konteksta i izazova vlastitoga vremena i kroz različite vidove umjetničke i dizajnerske prakse biti aktivni sudionici društvenog razvoja. Akademska izvrsnost, istraživačka zainteresiranost i otvorenost prema suvremenim tendencijama u umjetničkoj i dizajnerskoj praksi, uvažavanje različitosti, njegovanje i promocija vlastitih kulturnih vrijednosti, trajne su i obvezujuće komponente dosadašnjih i budućih generacija naših nastavnika i studenata - podvukla je dekanesa ALU Sarajevo.

Kada je riječ o pokretanju novih studijskih programa na Akademiji, kaže da nastoje pratiti nove tendencije i primjenjivati praksu kontinuiranog osuvremenjivanja.

- Proces se odvija na više nivoa, kroz organizaciju interdisciplinarnih studijskih programa, poput studija Konzervacija i restauracija koji izvodimo u suradnji s Prirodno-matematičkim fakultetom, zatim pokretanje Katedre za fotografiju i multimediju, redovitog inoviranja nastavnih planova i programa, priprema za pokretanje trećeg ciklusa – doktorskog studija, primjene novih metoda i praksi umjetničkog i dizajnerskog djelovanja, ulaganja u tehničku opremu i računare, dopunjavanja bibliotečkog fonda i poticaja razvoju istraživačkog rada studenata i nastavnog osoblja - istakla je Pozderac-Lejlić.

Komentirajući saradnju sa drugim srodnim institucijama, ona navodi da od osnivanja 1972. godine u kojem su sudjelovale i Likovne akademija iz Beograda, Ljubljane i Zagreba, ALU u Sarajevu gaji kolegijalne i profesionalne odnose i sa tim i sa svim drugim u međuvremenu oformljenim akademijama i srodnim umjetničko-obrazovnim institucijama u zemlji i regionu.

- Zadnjih je godina intenzivirana međunarodna suradnja kroz program mobilnosti Erasmus. Potpisali smo i nekoliko bilateralnih sporazuma o suradnji sa akademijama i fakultetima na kojima su zastupljene discipline likovnih umjetnosti i dizajna. Posebno bih istakla one iz Španije, Portugala i Poljske - kazala je.    

ALU Sarajevo izdala je nekolicinu vrijednih i zapaženih izdanja, umjetničkih monografija, znanstvenih i stručnih izdanja nastavnika i saradnika. Dekanesa ističe da žele izdavačku djelatnost osnažiti i novim publikacijama i pokretanjem časopisa.

Dekanesa Akademije osvrnula se i na uslove rada istakavši između ostalog da razvoj novih studijskih programa i primjena nove tehnologije diktiraju i nove načine umjetničke produkcije, pa prostorni kapaciteti kojima raspolažu postaju tijesni - osobito kada je riječ o izvođenju nastave na Odsjeku kiparstvo ili na drugom ciklusu studija.

- U suradnji sa Univerzitetom nađeno je privremeno rješenje za nastavu i radionicu za Kiparstvo, u Kampusu Univerziteta dodijeljen nam je jedan prostor za korištenje, nadamo se da bi kroz planiranu izgradnju Kampusa ono moglo postati i trajno. Realizacija nastave i rad u zgradi koja je proglašena nacionalnim spomenikom BiH predstavlja svojevrsni izazov. S  jedne strane riječ je o objektu koji svojom historijom i izgledom nadahnjuje i inspirira, dajući specifični obol sadržajima koji se unutar zgrade odvijaju, dok s druge strane održavanje objekta i njegova prilagodba potrebama studenata i nastavnika predstavlja zahtjevan zadatak - mišljenja je Pozderac-Lejlić.

ALU raspolaže i manjim amfiteatrom koji se primarno koristi za nastavu iz oblasti slikanja, a uz određena ulaganja bila bi moguća njegova prilagodba višestrukim namjenama, za koje Akademija nema potrebna sredstva.

- Poteškoće s kojima se susrećemo, a koje dijele i kolege sa druge dvije sarajevske akademije kao i manje-više sve kulturno-umjetničke institucije, proizlaze iz poslovično nedovoljnog interesa i upućenosti šire društvene javnosti u obim i raznovrsnost obrazovnih, umjetničko-istraživačkih i znanstveno-istraživačkih procesa koji su na akademijama prisutni i neprepoznavanja krajnje uloge i značaja kulturno-umjetničke djelatnosti u razvoju i oblikovanju društva - zaključila je između ostalog u razgovoru za Fenu dekanesa ALU Sarajevo Dubravka Pozderac-Lejlić.

U pola stoljeća djelovanja Akademija je imala sedam dekana i četiri dekanese. Trenutno u sastavu akademskog osoblja na ALU odnos je 27 muškaraca spram 26 žena.

federalna.ba/Fena