Povodom 20. godišnjice velikog proširenja EU data podrška budućim članicama

U Evropskom parlamentu je danas svečano obilježena 20. godišnjica najvećeg proširenja Evropske unije, a sadašnji i bivši evropski lideri su tom prilikom istakli značaj daljeg širenja EU. Evropskoj uniji su se 1. maja 2004. pridružili Kipar, Češka, Estonija, Mađarska, Letonija, Litvanija, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija. To je bilo peto i najveće proširenje u istoriji EU.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je na svečanoj sjednici EP rekla da je želja da se ujedini Evropa i upotpuni EU danas važnija nego ikad prije. "Zapadni Balkan nam se sve više približava. Donijeli smo istorijsku odluku da započnemo pregovore s Ukrajinom i Moldavijom, dok narod Gruzije ne krije svoje evropske snove. Treba da se radujemo budućem proširenju dok obilježavamo uspjeh proteklih 20 godina", rekla je Von der Leyen.

Predsjednica EK je istakla da će ono što se dešava u Ukrajini zauvijek oblikovati budućnost Unije i da Rusija predstavlja "egzistencijalnu prijetnju ne samo Ukrajini, nego i Evropi", a da bi pobjeda predsednika Rusije Vladimira Putina promijenila kurs evropske istorije.

"Postoji samo jedan način da se suočimo sa ovim. Postoji samo jedan jezik koji Putin razumije. A to je: obezbjeđivanje Ukrajini sredstava za odbranu", kazala je Von der Leyen.

Od odluka koje će EU donijeti u narednim danima, sedmicama i mjesecima zavisiće ko će odlučivati o budućnosti Evrope, rekla je Von der Leyen i pozvala na jedinstvo, podršku Ukrajini i ambicioznost u pogledu proširenja i reformi.

Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola istakla je da je nesumnjiv transformativni efekat proširenja na živote generacija Evropljana i da je evidentan u svakoj članici.

Metsola je dodala da se zemlje na istoku raduju istom procesu i da Evropa ne može da skrene pogled.

Na svečanoj sjednici EP obratili su se i Pat Cox i Romano Prodi, koji su bili predsjednici Evropskog parlamenta i Evropske komisije u vrijeme velikog proširenja, kao i predstavnici 10 zemalja koje su postale članice prije 20 godina.

Prodi je rekao da sada postoje nove zemlje koje žele da se pridruže EU i da im se mora dati pozitivan odgovor.

Dodao je da se takođe moraju pojednostaviti pravila po kojima se upravlja Evropom.

Bivši predsjednik EP Cox je rekao da Unija treba institucionalno i finansijski da se pripremi za prijem novih članica i da treba da bude otovrena za sve evropske zemlje koje dijele osnovne vrijednosti i koje žele da budu dio evropske porodice.

"Što se tiče budućih proširenja, današnji događaj podsjeća da smo to i ranije uspješno radili, a današnja poruka treba i mora da bude da možemo i da ćemo to ponoviti", rekao je Cox.

EU će izdvojiti dvije milijardi eura bespovratne pomoći i četiri milijarde povoljnih zajmova za zapadni Balkan od 2024. do 2027. u sklopu Instrumenta za reforme i rast za zapadni Balkan, nakon što je to odobrio Europski parlament na plenarnoj sjednici u srijedu.

“Instrument je središnji dio plana rasta za zapadni Balkan”, kazao je na plenarnoj sjednici u utorak suizvjestitelj Tonino Picula (SDP/S&D).

Riječ je o financiranju šest zemalja zapadnog Balkana na njihovom putu prema Europskoj uniji.

Europska komisija predstavila je u studenom prošle godine Instrument za reforme i rast za zapadni Balkan za razdoblje od 2024. do 2027. godine koji bi obuhvaćao dvije milijardi eura bespovratne pomoći i četiri milijarde povoljnih zajmova.

Izvjestitelji u ime Europskog parlamenta bili su hrvatski eurozastupnici Tonino Picula (SDP/S&D) i Karlo Ressler (HDZ/EPP)

Picula je bio suizvjestitelj EP-a ispred Odbora za vanjske poslove (AFET), a Ressler suizvjestitelj ispred Odbora za proračun (BUDG). 

Ressler je kazao kako je riječ o instrumentu usporedivim s nacionalnim planovima oporavka i otpornosti, ali za šest zemalja jugoistočne Europe izvan EU-a.

Istaknuo je kako se isplata sredstava veže “s točno određenim reformskim aktivnostima”.

Ressler je apostrofirao kako će se voditi računa i o usklađenosti vanjske i sigurnosne politike te vizne politike s EU-om.

Crna Gora i Srbija već godinama pregovaraju s EU-om, Sjeverna Makedonija i Albanija službeno su ih otvorile prije dvije godine, a čelnici država članica EU-a donijeli su u ožujku odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom. Bruxelles Kosovo i dalje smatra potencijalnim kandidatom.

federalna.ba/agencije